Publika na inauguraciji reagirala je primitivno i sramotno

Vijesti 16. velj 201508:53 > 08:54
N1

U posebnom intervjuu za N1 televiziju hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirala je razgovor koji je vodila s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je govorila i o bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske u kojima slučaj Marić postaje prioritet. Govorila je i o suradnji s novom predsjednicom u području vanjske politike.

“Što se vanjske politike tiče, Kolinda Grabar Kitarović vidi interes u tome. To što je rekla da će biti prvi gospodarski diplomat, to svakako pomaže. Nadležnost predsjednice je sukreiranje vanjske politike, iako ona nema puno izvršnih ovlasti. Odlazak u neku zemlju i uspostavljanje odnosa uvijek pomaže. Morat ćemo sjesti i pričati. Ona me već pozvala da razgovaramo o pet dimenzija i sedam specijalnih projekata koje provodimo u MVEP-u, kao i o BiH“, objasnila je Pusić dodajući kako joj je jučer na inauguraciji uspjela samo čestitati budući da su obje imale cijeli niz bilateralnih razgovora.

Minsk 2 treba zaživjeti

Komentirala je i uspostavljeni mirovni sporazum Minsk 2 o prekidu vatre u Ukrajini. “Danas nisam razgovarala s ministrom vanjskih poslova Ukrajine, iako smo u redovitom kontaktu. Mene je iznenadilo kada sam čula da bi Porošenko i on uopće došli na inauguraciju s obzirom na osjetljivu situaciju. Ovaj Minsk 2 treba zaživjeti. Koliko čujem sporazum se zasad poštuje i postoji inicijativa da se donese Deklaracija u Vijeću sigurnosti kojom bi se podržao sporazum. Za Europu je ovo ključno i prethodnica svega je prekid vatre”, rekla je Pusić.

Probuđeni duhovi prošlosti

Prije inauguracije ministrica Pusić, razgovarala je s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. N1 je doznao kako je jedna o tema razgovora bila i slučaj Veljka Marića. “Ne mogu decidirano o tome govoriti, no razgovarali smo i o tome”, istaknula je Pusić. “Što se nestalih tiče, o tome govorimo već tri godine. I vrijeme da se to počne rješavati i to treba raščistiti. Što se tiče položaja manjina, trebamo poboljšavati situaciju svatko u svojoj zemlji. Mi još moramo voditi računa o strašnom slučaju pojave Branimira Glavaša koji je na strašan način probudio duhove prošlosti. O tome samo pričala i s Vučićem, ali to je isključivo naš problem i nešto radi čega se moramo sramiti. To je problem koji trebao riješiti”, naglasila je Pusić te dodala kako sada nakon završetka predizborne kampanje je potrebno okrenuti se pravim problemima.

“I sada kad je završila predizborna kampanja vjerujem da ćemo ozbiljno raditi posao, a ozbiljan posao je osigurati mir i stabilnost u regiji i za svoje građane, a to je nemoguće bez pristojnih odnosa sa susjednima”, rekla je Pusić.

Pusić je komentirala i kako su se premijer Milanović i Vučić u kratkom razgovoru dogovorili “da se čuju na nekoliko tema, i to baš o slučaju Marić i o slučaju nestalih”, dodala je Pusić.

Sramotna reakcija publike na inauguraciji

Ministrica je rekla da je reakcija publike na spominjanje i zasluge bivših predsjednika Josipovića i Mesića na inauguraciji Kolinde Grabar Kitarović bila sramotna. “To mi je zvučalo sramotno i primitivno. S nekim se možete slagati ili ne, ali institucije imaju svoje značenje. No ovakvo ponašanje nije bilo primjereno. Mnogi od nas koji smo tamo sjedili nismo glasali za Kolindu Grabar Kitarović. Ni ja nisam glasala za nju, ali sam tamo bila i pljeskakala sam na stvari s kojima se slažem, a šutjela sam na stvari s kojima se ne slažem. Njezinu funkciju poštujem, iako se politički ne slažemo”, rekla je Pusić.

#related-news_0

Pusić je komentirala i kako je Hrvatskoj u interesu da Srbija uđe u Europsku uniju. “Hrvatska pomaže Srbiji da preuzmu pravnu stečevinu EU. Time se rješava niz problema, uključujući i Zakon o univerzaloj jurisdikciji, ali i Poglavlje 23 koje se tiče pravosuđa i ljudskih prava. Dali smo im prijevode prave stečevine, prenosimo znanje kroz naš centar izvrsnosti. Mi želimo europski stabilnu zemlju, a ne opasnu”, zaključila je Pusić te dodala kako “nema regionalnih jurisdikcija. One ne postoje i to je zahtjev, ne kao uvjet Hrvatske, već kao zahtjev europske pravne stečevine”.