Gost Novog dana Tihomira Ladišića bio je američki veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merten.
Prošlo je već 19 godina od tragedije u kojoj je poginuo Ron Brown, ali to još uvijek ima važno mjesto u hrvatsko-američkim odnosima?
“Da. Svake godine se prisjećamo Rona Browna. Sudjelujemo u hodu na planinu gdje su on i njegove kolege nastradali. To nam puno znači. Ovogodišnji forum se održava u Osijeku, to je peti Ron Brown forum. Svaki dan se nastojimo usredotočiti na sjećanje. Forum će se baviti informacijama i kompjuterskom tehnologijom. Osijek je savršeno mjesto za to jer se tamo razvija softver i talenti u Hrvatskoj”.
Čini se da su odnosi Hrvatske i SAD-a izgubili na dinamici nakon hrvatskog ulaska u EU. Je li to točno?
“Ne bih se složio. Mislim da su naši odnosi zreli kao što ih imamo i s drugim zemljama iz EU koji su u NATO-u. Ne bih rekao da su se usporili, i dalje radimo s Hrvatskom kao partnerom u NATO-u. Surađujemo u Afganistanu, Kosovu… i taj odnos je izuzetno važan za nas. Nastojat ćemo pojačati i odnose na ekonomskoj razini. Imamo odlične odnose s premijerom Milanovićem i svim članovima Sabora. Cijenimo ulogu koju Hrvatska ima i sretni smo što je Hrvatska u EU i što je možemo podržavati u njenom napretku”.
VEZANA VIJEST
Možemo li uskoro u Hrvatskoj očekivati ukidanje viza za SAD?
“Nadao sam se da će se to dogoditi tijekom mog mandata, ali još nije. Postoje kriteriji koje svaka zemlja mora zadovoljiti. Hrvatska zadovoljava jedan kriterij, a uskoro će zadovoljiti i kriterij o postotku odbijenih viza. Čim se gospodarstvo i zapošljavanje u Hrvatskoj poboljša tad će se vjerojatno i taj kriterij zadovoljiti. Danas ne mislim da bi se u američkoj politici moglo nešto promijeniti po tom pitanju, dakle jedini je način da Hrvatska zadovolji potrebne kriterije. Ne možemo dati turističku vizu ljudima koji ne mogu dokazati da imaju razloga za povratak u Hrvatsku, poput toga da imaju posao i sl. Takvi ljudi ne mogu dobiti ni turističku vizu jer nemaju stabilne temelje u Hrvatskoj. Ne mislim da će to biti tako skoro, moramo čekati da se hrvatsko gospodarstvo poboljša”.
Ministar Vdroljak i poslovni ljudi nedavno su boravili u Moskvi bez obzira na sankcije EU i SAD-a Rusiji. Kako gledate na to?
“Nije na meni da kažem da je to bio pogrešan ili ispravan potez. Imamo svoje mišljenje o tome u SAD-u i radili smo s EU kao partnerom na tom pitanju. Napravili smo program sanckija koje su nametnuti Rusiji kako bi ih obeshrabrili u njihovim akcijama u Ukrajini. Mislio sam da će to biti dočekano pozitivno u Hrvatskoj s obzirom na ranija iskustva. Imamo dobre odnose s gospodinom Vrdoljakom”.
Jeste li zabrinuti stanjem u Hrvatskoj i susjednim zemljama zbog otvorenih rana i neriješenih pitanja iz ranih godina?
“Ono što je važno jest da gledamo naprijed i u budućnost. Očigledno je da ljudi koji su bili zatečeni ratom ne mogu to lako zaboraviti. Mislim da se spaljivanje zastave u Beogradu i govor mržnje ne mogu tolerirati ni u jednoj zemlji jer to neće nikome koristiti. Vidjeli smo da srpski ministar vanjskih poslova dolazi u Hrvatsku što je pozitivan korak. Mislim da je to važno za Hrvate i Srbe i da gledaju u budućnost. Srbija također planira ući u EU što je isto pozitivan korak”.
Kako danas gledate na situaciju u BIH i daytonsku politiku?
Ne, vrlo smo aktivni. Imamo aktivnog ambasadora u BIH. Dobro surađujemo s europskim partnerima. Mislim da ih nismo ostavili u smrznutom stanju. Mislim da ljudi u Bosni traže promjenu i europsku orijentaciju i ovisi o političarima svih entiteta da pokrenu zemlju naprijed, ali za to je potrebna velika volja i velike promjene.
Bi li BIH trebala više raditi na prevenciji odlaska svojih građana u Siriju i Irak?
“Mislim da je to pitanje koje zabrinjava sve nas, ne samo u Bosni ili u Europi. To je veliki izazov. Kako se suočiti s IS-om, treba pratiti te ljude koji bi mogli biti potaknuti putovati u Siriju. Mislim da u Bosni država dobro nadzire svoje građane i dobro surađuje sa susjednim zemljama. Stalno o tome raspravljamo s našim europskim saveznicima, ali to je globalni problem, a ne samo jedne zemlje. Nedavno smo imali konferenciju u SAD-u koju je sazvao predsjednik Obama gdje smo aktivno pokušali pronaći rješenja kako ljude spriječiti u odlasku u Siriju. Mislim da po tom pitanju imamo odličnu suradnju s Hrvatskom. Hrvatski dužnosnici su bili spremni za suradnju što je jako dobro i zadovoljavajuće”.
Pratite li branitljeski prosvjed u Zagrebu i podizanje šatora ispred Ministarstva branitelja. Bi li tako nešto bilo moguće u SAD-u?
“Mislim da je to vrlo tipično hrvatsko pitanje i problem i ne bih to htio komentirati. To je pitanje za hrvatske dužnosnike i oni bi s time trebali baviti. Ne znam bi li to bilo moguće u SAD-u. Tamo ljudi stalno protestiraju jer je dio slobode govora.
Kako ocjenjujete suradnju Hrvatske i SAD-a u NATO-u?
“Zahvalni smo što je Hrvatska u NATO-u jer je naš partner koji u svakom slučaju uvelike surađuje s nama i izuzetan nam je partner u Afganistanu. Tamo imaju važnu ulogu i zadovoljni smo što pomažu u uspostavi mira u toj zemlji. Spomenuo sam i Kosovo i na pruženim helikopterima koje je Hrvatska ustupila”.
Čini se da su hrvatski premijer i predsjednica postigli konsenzus po pitanju ratnog zrakoplovstva. Postoje četiri opcije, moguća je kupnja i zrakoplova F16, mislite li da će Hrvatska kupiti američke zrakolove?
“Imamo vrlo duboku i blisku suradnju s hrvatskom vojskom, naročito u zrakoplovstvu. Hrvatska mora sama donijeti svoje odluke i koordinirati ih s NATO-om. Nova kupnja je trenutno u tijeku i vidjet ćemo kakvu podršku može pružiti SAD. Meni se osobno nitko nije obratio o kupnji zrakoplova F16. Rado ćemo razgovarati o toj temi, ali Hrvatska sama mora donijeti tu odluku. Ne vidim neke prepreke po tom pitanju, no o tome se treba službeno raspravljati”.
#related-news_0
Je li pozitivno to što je nova hrvatska predsjednica bila na poziciji pomoćnice Glavnog tajnika NATO-a?
“Da, mislim da je to vrlo pozitivna činjenica. Još je impresivnije što država u NATO-u ima predsjednicu koja je bila na tako visokoj funkciji u NATO-u. Vi ste članica tek od 2009., to puno govori i o Kolindi Grabar Kitarović i o Hrvatskoj. Mislim da su odnosi SAD-a i Hrvatske odlični no uvijek ima mjesta za poboljšanje. Nova predsjednica razumije važnost sigurnosnih odnosa koje razmjenjujemo preko Atlantika. Dobro je za SAD što ima nekoga kao Grabar Kitarović koja je toliko dobro upoznata s SAD-om”.
Je li hrvatka politika dosegla najvišu razinu standarda po pitanju ljudskih prava?
“Hrvatska je moderna europska država i trudila se da bi se pridružila EU i NATO-u. Kratak odgovor je da. Svaka zemlja pa i SAD se uvijek može poboljšati. Demokracija nikad nije završena stvar. Brojna područja se mogu poboljšati, ali to se može i u SAD-u ili Njemačkoj”.
Mislite li da je u Hrvatskoj za razvoj demokrajicje najveći problem gospodarstvo?
“Moj stav je da je gospodarstvo najveća opasnost za hrvatsku demokraciju. Visoka razina nezaposlenosti i tako niski gospodarski rast koji tako dugo traje je najveći problem za ljude. To je ono što čujem od ljudi. Pokušavamo pronaći načine kako pojačati naše gospodarstke odnose. Mi radimo neke korake u hrvatskoj vladi kako bi se olakšala ulaganja u Hrvatsku. Potreban je zdrav i živ privatni sektor koji može rasti i stvarati nova radna mjesta. Primjerice Švedska ima veliku razinu socijalne zaštite, ali i jak privatan sektor”.
Energija je jako važna za razvoj, podržava li SAD izgradnju LNG terminala na otoku Krku?
“Naše viđenje je da svaka zemlja mora imati raznoliku opskrbu i ne smije ovisiti samo o jedom izvoru. Ne samo u Hrvatskoj, nego i u brojnim drugim zemljama imate samo jedan izvor energije, a naročito u prirodnom plinu. Zato potičemo Europsku komisiju da se izgradi LNG terminal na Krku i da to bude priotritet. Sretni smo što se hrvatska vlada pomaknula u toj kamanji za izgradnju. To bi mogao biti ključan dio infrastrukture koji bi dao naglasak ovoj državi u energetici”.
Je li politka Vladimira Putina otvorila sigurnosna pitanja u Europi?
“Ironično je što su aktivnosti u Ukrajini učinile više nego što ste mogli zamisliti u zbližavanju članica NATO-a i postoje razlozi zašto su se te zemlje okupile i ujedinile. Ovaj slučaj nam je podsjetnik zašto smo se uopće ujedinili u NATO. Često se postavljaju pitanja koliko se troši na obranu, ali vidimo da je to bitno”.
Je li na pomolu novi Hladni rat?
“Ne bih rekao da je to nužno novi Hladni rat. Mi bismo najradije surađivali na stvarima koje SAD, EU i Rusija mogu zajednički obaviti kako bi se širom svijeta poboljšačla situacija poput događanja na Bliskom istoku. Agresija na Ukrajinu i nasilna promjena granica bez demokratskog postupka je doista iznenađujuća i jako smo razočarani jer se to u Europi nije dogodilo ni 1930., zato surađujemo s našim europskim sveznicima. Trebamo vidjeti koje još sankcije možemo poduzeti. S obzirom na sporazum iz Minska htjeli bismo vidjeti da se ti dogovori kreću naprijed”.
Jesu li američki zračni napadi dovoljni za zaustavljanje ISIS-a u Siriji i Iraku?
“Ne, definitnvo nije. Bit će nam potrebni i ljudi na terenu koji je trenutno okupiran. Očigledno da ljudi na tom području ne mogu to sami učiniti. Nadam se da ćemo ih moći podržati, ali ne samo zračnim napadima. Potrebno je da građani tih zemalja kažu ne i da nisu zadovoljni time. Da tog promela i na druge zemlje je vrlo opasno. Postoji granica do koje mi možemo ići. Možemo podržati većinu ljudi ako oni ne žele takvo ponašanje. Možemo im pomoći resursima, ali na kraju oni moraju odlučiti da ne žele takvu državu. Vidi se da se to i događa. Nisam stručnjak za pitanja Bliskog istoka, ali ako gledamo unazad neke smo stvari mogli i drugačije napraviti. To je kompleksan i važan dio svijeta gdje smo vidjeli mnoge promjene koje su uvijek složene. Glavna stvar je da pronađemo način kako podržati one koji žele bolju budućnost i koji žele živjeti u miru”.
Je li opasnost od terorizma pod kontrolom ili i dalje raste?
“Terorizam je stvar koja nikad ne spava. Uvijek morate biti budni i spremni se boriti protiv toga. Svi mi u otvorenom društvu se učimo prilagoditi tim izazovima i moramo naučiti kako zaštiti građane koji žive svakodnevnnim životom. To je vrlo teško i zahtjevno. Ključna je razmjena informacija o prijetnjama i kako sam ranije rekao, imamo odličnu suradnju s Hrvatskom po tom pitanju”, zaključio je Merten.
