U Matici hrvatskih sindikata organiziran je u ponedjeljak okrugli stol na kojemu su čelnici sindikata obrazovanja od političkih stranaka koje izlaze na predstojeće parlamentarne izbore zatražili odgovore na pitanja što će učiniti za bolju kvalitetu obrazovanja, bolje materijalne uvjete zaposlenih ili hoće li nastaviti kurikularnu reformu.
Postavili su tezu da zaposleni u obrazovanju u Hrvatskoj najviše štrajkaju zato što nijedna politika dosad nije posvetila dovoljno brige tom sustavu.
Predstavnici političkih stranaka i koalicija koje su sudjelovale u raspravi, složile su se u pogledu važnosti obrazovanja i trenutnih manjkavosti u kvaliteti zbog kojih je nužno nastaviti promjene i reforme u sustavu, od osnovnog do visokog obrazovanja. Na upit predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića kriju li stranke svoje namjere da smanje plaće u javnom sektoru, kao što se može čuti u “neoliberalnoj propagandi u dijelu utjecajnih medija”, dobili su odgovor da u sustav obrazovanja i znanosti treba ulagati, a ne im smanjivati sredstva, no to će opet ovisiti o BDP-u i stanju gospodarstva u cjelini.
Novac iz EU fondova
VEZANE VIJESTI
Da plaće u sustavu nisu dostatne i trebaju biti veće složila se većina, pa tako i predstavnici Domoljubne koalicije, u kojoj napominju da se program HDZ-a temelji na razvoju gopodarstva, a iz toga razvoja osigurat će se i sredstva za znanost i obrazovanje.
“Nema nijedne promjene bez novca”, kazao je Martin Oršolić u ime te koalicije napomenuvši da se osim povećanjem BDP-a znatna sredstva trebaju osigurati iz Europskih fondova.
“Cilj nam je da se u okviru inftrastrukturnih fondova EU uzme što više novca za infrastrukturu i prostora škola kako bi se u idućih nekoliko godina postiglo da sve škole rade u jednoj smjeni jer je bez toga teško provesti kurikularnu reformu”, dodao je Oršolić.
Ministar obrazovanja i znanosti Vedran Mornar nastupio je kao predstavnik koalicije Hrvatska raste rekavši da porast plaća u prosvjeti i drugim javnim službama ovisi o porastu BDP-a, te da su znatna sredstva iz EU fondova osigurana za reformu sustava obrazovanja.
Besplatno školovanje…
“Najviše sredstava uložit će se na dodatnu izobrazbu nastavnika jer nijedna promjena kurikuluma neće funkcionirati ako se nastavnike ne pouči kako da ta znanja na novi i moderniji način prenesu učenicima. Gotovo milijardu kunaiz EU fondova uložit će se u sve programe vezane uz reformu kurikuluma, a do 2020. godine za sve programe u sustavu znanosti i obrazovanja, uključujući i poboljšanje studentskog standarda i infrastruksturu, uložit će se iz EU fondova 7,5 milijardi kuna”, kazao je Mornar. Dodao je da je kvaliteta obrazovanja narušena padom sustava vrijednosti u kojemu je novac na prvom mjestu, umjesto znanja, rada i poštenja.
Ivo Josipović iz koalicije Naprijed Hrvatska, osvrnuo se na činjenicu da škole ne služe samo za obrazovanje nego i za odgoj, te se založio da se nastvanicima u satnicu vratei izvannastavne djelatnosti, kao što su tehničko obrazovanje, glazbena mladež, sportske aktivnosti i slično.
Jelena Pavičić Vukičević iz Koalicije rada i solidarnosti upozorila je da će se u idućih nekoliko godina pojaviti problem tehnološkog viška nastavnika zbog sve manjeg broja djece te će im trebati omogućiti prekvalifikaciju. Istaknula je i ulogu našeg društva, kao socijalnog, da omogući svakom djetetu stjecanje kvalifikacije, “kruh u ruke”, kroz besplatno školovanje, besplatne udžbenike i stipendiranje.
… i “besplatno školovanje”
Govoreći o visokom obrazovanju Gordana Rusak iz Mosta upozorila je da visoko školstvo postaje privilegija imućnih, čime se iz sustava briše velik dio sposobnih.
Ivica Puljak iz koalicije Pametno osvrnuo se na Bolonjski proces rekavši da ima dobre ciljeve, ali lošu provedbu te da i izbore čelnika na sveučilištu treba lišiti politizacije.
U ime ORaH-a Ivan Buljan kazao je da studiranje u Hrvatskoj nije besplatno jer se studiaranje ne mjeri samo time koliko država izdvaja za pojedinog studenta već je tu i smještaj, prehran, prijevoz, stipendije, te istaknuo kako se iz BDP-a premalo izdvaja za znanost.
Jedan od nezavisnih stručnjaka pozvanih na skup Neven Budak podsjetio je prisutne da su rasprave o strategiji obrazovanja i odgovaranja na pitanja o tome nepotrebni jer je Strategija obrazovanja već usvojena u Saboru, kao program od nacionalnog interesa, a u njoj su izrađene sve mjere i zacrtan je jasan pravac u kojem će se strategija obrazovanja i znanosti provoditi.
