Analitičari o navodnoj rekonstrukciji Vlade: "Ne možemo 'ući' u Plenkovićevu glavu, ali ne vidim logiku"

Rekonstrukcija bi, po tim tumačenjima, podrazumijevala preslagivanje parlamentarne većine i 'izbacivanje' Domovinskog pokreta (DP) iz Vlade.

Pa 24 sata pišu prenoseći izjavu koju je njihovom tjedniku Express dao neimenovani no "dobro upućeni sugovornik blizak Vladi" prema kojoj "HDZ već ima većinu, 81 ruku bez DP-a, kojemu slijedi težak udar".

Prema tim tvrdnjama, DP-u prijeti novi raskol u kojemu bi 'otpali' Ivan Penava, Stipo Mlinarić Ćipe i Josip Dabro, dok bi uz HDZ ostao dalmatinski ogranak stranke odnosno predsjednik Kluba zastupnika DP-a Ivica Kukavica, ministri Ivan Šipić i Ante Šušnjar, odnosno njihovi zamjenici u Saboru.

IDS, SDSS, NPS, Vuletić, Ban...

Novoj parlamentarnoj većini u tom bi se scenariju pridružio i SDSS s troje zastupnika, IDS s dvojicom te HSS-ov zastupnik Darko Vuletić koji bi, nakon navodnog odlaska Kreše Beljaka na diplomatsku dužnost u Albaniju, dobio 'odriješenu' ruku za njeno dizanje u Saboru u korist Vlade. Tako presloženu većinu, prema tvrdnjama sugovornika 24 sata, programski bi mogao podržati i DOMiNO.

Pišući o mogućoj rekonstrukciji Vlade Večernji list citira, pak, izvore iz IDS-a prema kojima jedan od dvojice zastupnika te stranke i njen dojučerašnji predsjednik Dalibor Paus ne namjerava podržati Vladu, ali ostaje onaj drugi, Loris Pešurić, koji bi navodno bio spreman to učiniti.

Cilj ove, zasad fiktivne rekonstrukcije, bila bi, prema pisanju Večernjeg lista, eliminacija DP-a, pritom se kalkulira i s podrškom obojice zastupnika Nezavisne platforme Sjever (NPS) te nezavisne zastupnice Boške Ban koja je nedavno napustila SDP.

Eliminacija DP-a i sprječavanje radikalizacije?

Priča o rekonstrukciji Vlade zapravo se zavrtjela tekstom u tjedniku Nacional kojemu su također neimenovani izvori iz IDS-a (stranke koja je pred unutarstranačkim izborima, nap.a.) kazali kako "moraju biti spremni podržati vladu HDZ-a u kojoj neće biti mjesta za Domovinski pokret ili druge stranke desnice" a sve s ciljem "sprječavanja daljnje radikalizacije društva i jačanja rigidne desnice".

Je li riječ o uobičajenom predviđanju 'vruće političke jeseni' nakon ljetnog odmora ili nečemu ozbiljnijem te ima li Andrej Plenković razloga upuštati se u rekonstrukciju Vlade dok uza se ima krotkog koalicijskog partnera kakav je DP nakon lanjskog unutarstranačkog raskola i ovogodišnjeg izbornog gubitka Vukovara?

Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Jerko Trogrlić kaže da zasad ne vidi logiku za takvo što.

"Ne vidim HDZ-ov interes za to, a ni poteze"

"Ne vidim HDZ-ov interes u toj priči sve dok ima politički slabog koalicijskog partnera kojemu je rejting pao. Imaju stabilnu vlast pa mi se ne čini da da bi se ova priča mogla dogoditi u ovom trenutku. A ne vidim ni neke poteze koji bi to sugerirali", kaže.

"Doduše, nitko od nas ne može 'ući' u glavu Andreja Plenkovića, ali to mi tako izgleda", dodao je.

Saborski Klub DP-a sa sedmero zastupnika homogena je formacija nasuprot šarolikoj, stranački razmrvljenoj i ideološki sasvim oprečnoj skupini koja bi navodno trebala nadomjestiti DP u parlamentarnoj većini.

"To bi bila i promjena ideološkog smjera koja mi se također ne čini realnom nasuprot nečemu što je u ovom trenutku homogeno i stabilno. Osim toga, IDS i Matija Posavec (lider NPS-a) imaju svoju izbornu bazu i mogu biti sigurni da će, koliko god puta bili izbori, postići svoj rezultat. DP-u nije tako i puno je ovisniji o ovoj Vladi i čak više od HDZ-a zainteresiraniji za njen opstanak. Osim toga, ne vidim ni nezadovoljstvo premijera aktualnom Vladom, pogotovo koalicijskim partnerom, da bi se upuštao u nešto takvo", kazao nam je Trogrlić.

"Izgleda kao probni balon"

I Maro Alavanja, komunikacijski stručnjak i politički analitičar, smatra kako su Plenkovićeva vlada i saborska većina stabilniji s DP-om, nego s puno različitih partnera.

"Možda je Plenkovićevom habitusu prirodnije biti bliže političkom centru, ali sada ići surađivati sa strankama centra i 'talasati' iz nekog nepoznatog razloga ne čini mi se logičnim. Penava je dobio Povjerenstvo koje je tražio, DP ima svoje ministre i ne vidim da je u odnosu HDZ-a i DP-a trenutno nešto turbulentno. Nema situacija kakva je bila s Dabrom, tako da mi sve ovo izgleda kao probni balon za koji, iskreno, ne znam otkud je došao, a moguće i kao skretanje pozornost s nečeg drugog. Ili to čini neka stranka koja se HDZ-u nudi kao partner ili sam HDZ pokušava u drugi plan staviti ovoljetnu priču oko Thompsona i radikalizacije, na koju su svi skočili", kaže.

Treba li Plenkoviću još jedan zaokret?

Ako bi se rekonstrukcija Vlade po spomenutom scenariju i dogodila, bio bi to drugi nagli Plenkovićev zaokret s desna ulijevo. Prvi se dogodio u travnju 2017. kada je iz Vlade izbacio Most na čije mjesto je došao HNS.

"Činjenicu da je nakon izbora sastavio vladu s DP-om Plenković je ispravno tumačio time da su građani htjeli desniju vladu, što su pokazali i rezultati izbora. Stoga bi mu sada bilo teško reterirati i raditi promjene s toliko različitih aktera koje bi trebalo zadovoljiti. Trebalo bi mijenjati politiku, a ima i puno operativnih stvari, ne samo političkih, koje bi se tada trebale korigirati. Primjerice, što bi bilo s Penavinim povjerenstvom i drugim inicijativama DP-a? Pitanje je kako bi Vlada napravila zaokret kada je već donijela sve te odluke", ustvrdio je Alavanja.