Bivši diplomat: "Europsko-američko savezništvo puca po svim šavovima"

Narušen drugim dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću taj odnos trenutno puca na nekoliko točaka, ponajprije na američkom prijedlogu mirovnog plana za Ukrajinu koji je, slažu se gotovo svi, na štetu Ukrajine koja bi trebala okupirane teritorije prepustiti Rusiji.

Tijekom diplomatske turneje po glavnim europskim političkim metropolama ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je tu mogućnost, ujedno i američki pritisak, a u tome ima podršku vodećih europskih čelnika.

Stari suparnici postaju novi saveznici?

Trump je očito, iz niza strateških i taktičkih razloga, procijenio da je SAD-u trenutno važnije partnerstvo sa starim hladnoratovskim suparnikom Rusijom, nego sa starom saveznicom Europom.

Dubina krize odnosa rastvorila se u ovih dana objavljenoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti, dokmentu u kojemu se EU praktički proglašava umirućim političkim entitetom. Europi se, k tomu, spočitava kočenje mirovnog procesa u Ukrajini i predviđa njenu "civilizacijsku eroziju" u sljedeća dva desetljeća.

U istom tonu Trump je u ovotjednom intervjuu za Politico nazvao Europu "propadajućom" skupinom država kojima upravljaju "slabi ljudi". Pritom vjerojatno ne misli na europske lidere, poput Viktora Orbana ili Giorgije Meloni, kojima iskazuje podršku i divljenje, već prvenstveno na one u Parizu, Berlinu, a ponajprije u Bruxellesu.

"Stari svjetski poredak je srušen, a novi nije izgrađen"

Novinar i diplomat, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Francuskoj te politički komentator Mirko Galić kaže da svjedočimo trenutku kada se iznova miješaju karte i nastoji uspostaviti novi svjetski poredak.

"Kad pogledate malo dublje što se događa u svijetu, pogotovo između dvije nekadašnje velesile, Amerike i Rusije koja je naslijedila Sovjetski Savez, vidite da se one slažu oko toga da treba mijenjati svjetski poredak. Taj poredak je srušen 1990. godine, ali nakon toga nije izgrađen novi", kaže.

Galić smatra da Amerika želi novi svjetski poredak u kojemu bi glavne uloge igrale ona i Rusija, u kojemu bi Europa bila isključena, a Kina, ako ne marginalizirana, onda u sporednoj ulozi.

"Zbijanje europskih redova razumljivo. Je li i dovoljno?"

"Rusija će se složiti s Amerikom oko Europe, jer joj je Europa susjed, ali i konkurent. No teško će se odreći savezništva i partnerstva s Kinom, pogotovo ako izgubi europsko tržište. U tom slučaju Kina Rusiji dolazi kao nadomjestak. Ovo je tek miješanje karata i još se ne vidi tko će biti dobitnik i kakav je dobitak."

U tim okolnostima, dodaje Galić, zbijanje europskih redova je razumljivo no pitanje je li dovoljno.

"Europe nema u ovoj (američkoj) igri oko Ukrajine. Isključena je iz svih mirovnih pregovora, ali barem bi trebala imati pravo na mirovinu inicijativu. Ako SAD daje program, platformu koja je u biti nesklona Europi, da ne kažem antieuropska, onda bi od Europe bilo očekivano da izađe na diplomatsko tržište sa svojim idejama. A mi od nje još nismo dobili nekakav čvrst program za zaustavljanje rata u Ukrajini i za realni pravedni mir. Sve dok je ruska vojska na petini teritorija Ukrajine, ne možemo govoriti o potpuno pravednom miru, nego moramo govoriti o najpravednijem mogućem miru. A europsko-američko savezništvo sad puca na svim stranama, po svim šavovima", kazao je.