Gardašević: Legitimno je plenumu uputiti listu svih kandidata, ali mislim da bi glasanje trebalo biti javno

Proces izbora tri ustavna suca trenutačno je blokiran, pa su se SDP i Možemo domislili rješenju prema kojemu bi Odbor za Ustav uputio na plenarnu sjednicu svih 14 pristiglih kandidatura, tražilo bi se tajno glasanje i suci bi postali oni koji bi osvojili dvotrećinsku većinu, odnoson 101 glas saborskih zastupnika.

Predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Đorđe Gardašević smatra da bi se trebala slijediti propisana procedura i da bi u slučaju političke blokade, koja priječi sastavljanje vlastite liste preferiranih kandidata Odbora, bilo legitimno plenumu uputiti listu svih kandidata.

"U postupku izbora sudaca Ustavnog suda, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dužan je: prvo, sastaviti vlastitu listu kandidata za koje smatra da bi trebali biti izabrani te ju uputiti na glasanje na plenarnu sjednicu; drugo, plenarnoj sjednici uputiti listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor, također u svrhu i njihovog mogućeg izbora na plenarnoj sjednici.

U slučaju da na Odboru imamo političku blokadu koja priječi sastavljanje vlastite liste preferiranih kandidata Odbora, legitimno je plenumu uputiti listu svih kandidata", naglašava Gardašević u izjavi za N1.

Na pitanje je li ideja o tajnom glasanju uopće dobra, profesor ustavnog prava Gardašević odgovara kako smatra da glasanje treba biti javno.

"Pravno ne postoji prepreka da se o ustavnim sucima glasa ili javno ili tajno. Osobno smatram da bi trebalo glasati javno", rekao je Gardašević.

Pitali smo ga i kako misli da će se razriješiti kriza s izbornom novih ustavnih sudaca.

"Ne mogu predvidjeti daljnji razvoj događaja, osim da apeliram da se cijeli postupak dovrši na vrijeme", poručio je Gardašević.

Kako je došlo do krize s izborom ustavnih sudaca?

Podsjetimo, lijevi oporbeni blok odustao je od pregovora s HDZ-om o izboru ustavnih sudaca nakon što je Vlada preuzela organizaciju dočeka rukometaša od Grada. Više zastupnika iz SDP-a i Možemo tada je poručilo kako je HDZ uzurpirao sve institucije, uključujući i Ustavni sud i Vrhovni sud, te kako drže da nema smisla pregovarati s nekim tko svakim svojim postupkom na dnevnoj bazi ruši Ustav RH.

Kao primjer kršenja Ustava naveli su to da je HDZ vezao izbor tri ustavna suca s izborom predsjednika Vrhovnog suda, čime su, naglasili su, derogirali ulogu predsjednika Republike Zorana Milanovića, a Vladi zamjeraju i kršenje diobe vlasti i ustavom propisane autonomije lokalne samouprave.

Ne izaberu li saborski zastupnici tri ustavna suca, Ustavni sud od sredine travnja morat će funkcionirati u "krnjem" sastavu od desetero sudaca.