Većini veleposlanika do kraja godine istječe mandat. I to je problem kojeg su svjesni i predsjednik i premijer. Ipak u tri godine kohabitacije potpisano je samo jedno veleposlaničko mjesto i to ono za Hidu Biščevića koji je na mandatu u Beogradu. Nakon što se pet do 12 uspio postići dogovor oko šefa VSOA-e, odškrinuta su vrata nadi da bi se Plenković i Milanović mogli dogovoriti i oko veleposlaničkih mjesta. Predsjednik države ponovio je svoj poziv premijeru za razgovore i konzultacije na koje je on spreman već idućeg tjedna.
Pariz, London, Vatikan, to su samo neka od važnih svjetskih središta moći u kojima Hrvatska nema veleposlanika. Tamo gdje ih i imamo, do kraja godine, svi će biti u produljenom mandatu – nitko nije imenovan od siječnja 2020. Nakon što je za veleposlanike organizirao prijem na Pantovčaku, predsjednik Milanović ponovno baca kocku i poziva Plenkovića za stol.
Nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuju kako se imenovanja mogu dogovoriti ukoliko postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema. Ured Predsjednika Republike spreman je nastaviti razgovore već idućega tjedna.
U Vladi su nam danas rekli da stoje pri izjavama resornog ministra Gordana Grlića Radmana od četvrtka kada je Vlada organizirala okupljanje tih istih diplomata, naravno bez predsjednika.
“To je sve dvije godine kod njega na stolu, to pitajte predsjednika. Sve sam vam rekao. naši su prijedlozi na njegovom stolu”, rekao je Grlić Radman.
Aktualni diplomati ne smiju javno govoriti, u neslužbenim razgovorima sliježu ramenima i nadaju se najboljem. Bivši veleposlanici ukazuju na ustav i na neizdrživ položaj aktualnih koji doslovce imaju različite instrukcije s Pantovčaka i iz Banskih dvora.
“I sve to začinjeno doslovce bezobraznom izjavom ministra Radmana – pa mi smo mu poslali na stol. Tako se ne kreira vanjska politika. U Ustavu jasno piše da se premijer i predsjednik moraju dogovarati oko vanjske politike i kadrovskih rješenja. nigdje ne piše da predsjednik mora potpisati ono što mu Vlada pošalje”, rekao je bivši diplomat Božo Kovačević.
Od članova vanjskopolitičkog Odbora u Saboru, koji kandidate za veleposlanike mora saslušati i dati mišljenje, doznajemo da nema nikakvih naznaka aktivnosti u ovom smjeru. U uzavreloj političkoj areni uoči superizborne 2024., odnos predsjednika i premijera dodatno će opterećivati funkcioniranje države.
“To nije stvar dogovora Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, nego institucije premijera i predsjednika. S time da je vidljivo da Milanović stalno otvara to pitanje, a Plenković ignorira. Ovo je sada ključan test, nakon pozitivnog iskustva koje su imali s dogovorom i imenovanjem šefa vojne tajne službe, mogu li nastaviti istim smjerom, hoće li Plenković pristati razgovarati o ovom ključnom pitanju vanjske politike – imenovanju ambasadora”, smatra Sandra Benčić iz Možemo!.
Bivša ministrica i iskusna političarka Vesna Pusić sumnja u tu mogućnost. Ističe – u politici je tajming sve!
“Mislim da će se to odgađati do iza izbora kada će se vidjeti tko je u kakvoj poziciji. Prije tri godine se to činilo grozno i urgentno, sada u zadnjoj godini mandata mislim da je nešto što može izdržati i ovako – naravno da to nije dobro trebala bi država normalno i redovno funkcionirati, ali činjenica da je slijedeća godina izborna mogla bi utjecati na to da ovako ostane dok se ne vidi ishod izbora”, rekla je Pusić.
A prema Crobarometru koji je jučer objavio Dnevnik Nove TV, podrška radu Vlade najmanja je u posljednjih godinu dana, 70 posto ljudi ne podržava smjer. Predsjednikov rad ne odobrava 55 posto građana, ali je i dalje prvi na na listi najpozitivnijih političara dok Plenkovića nema među prvih pet te zauzima drugo mjesto na listi najnegativnijih,
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare