Marijana Puljak: Poljudski kvadrati odavno su predmet mokrih želja mnogih

Stranka Centar prije nekoliko je dana pokrenula online peticiju "Ne damo Poljud" u Splitu protiv rušenja stadiona Poljud. Marijana Puljak otkrila je da je je dosad potpisalo oko tri tisuće ljudi. "Ono što mi zastupamo je proces koji je započet u vrijeme prethodne gradske vlasti, a to je da se Poljud obnovi, i pokrenuta je sanacija na temelju svih istraživanja, analiza i dokumenata, kao i javna nabava. Ali, dolaskom nove vlasti taj je proces zaustavljen", rekla je.

Puljak je dodala da je njihova ideja bila sanirati Poljud, ali istovremeno pokrenuti i izgradnju novog stadiona na Brodarici u Splitu, gdje su, kaže, analize pokazale da se može napraviti novi, moderan stadion koji, kako navodi, treba Hajduku i Splitu.

"Ne mogu vjerovati da se krenulo s pričom o rušenju"

"Ja ne mogu vjerovati da se krenulo s pričom o rušenju Poljuda", poručila je i naglasila da se na ulici i u kuloarima svašta priča. "To vam se dogodi kad na čelo grada dođe čovjek koji je davao rič svemu i svakome. I tko zna kakve je riječi sve obećao i što je sve obećao svojim podržavateljima, donatorima, kome već", istaknula je.

Puljak je dodala da je ta lokacija već godinama primamljiva, koja je godinama predmet "mokrih želja" puno ljudi da se skine oznaka gradskog projekta i da se počne s izgradnjom. "Možda je sadašnji gradonačelnik u kampanji obećavao tako nešto", rekla je.

"Ono što se ja bojim da će se dogoditi, čovjek koji nikad nije završio neki veći projekt kojeg je započeo, iza sebe nema nekih velikih projekata koje je završio. Bojim se da ako krene s rušenjem Poljuda da će to na kraju ostati jedna velika rupa i Hajduk će godinama ako ne i vječno ostati igrati na nekom manjem stadionu", kaže.

Navijače Hajduka i ljubav prema klubu, kaže, razumije. "To je bila i želja naše gradske vlasti. Cijeli projekt i proces je bio predstavljen i klubu i navijačima, usklađen s njihovim željama. Razumijem želju za novim stadionom, sad se želja za rušenjem stadiona pokušava opravdati time da nije moguće graditi na području Brodarice, što je apsolutna laž", istaknula je.

"Poljud je u takvom stanju da ga se ne može rekonstruirati, ali se može obnoviti"

Gotovo su, kaže, iste financijske procjene oba scenarija - krenuti u rušenje i izgraditi novi stadion na istom mjestu, ili obnoviti Poljud i izgraditi na drugoj lokaciji. "I financijski argument da je ovo jeftinije ili održivije jednostavno pada u vodu. Po dosadašnjim nalazima stručnjaka, Poljud je u takvom stanju da ga se ne može rekonstruirati, jer je rekonstrukcija znači dodavanje novih dijelova, nadogradnja. On se može obnoviti, u postojećim gabaritima. Zato je i bila pokrenuta javna nabava za izvođača", rekla je i dodala da Šuta nije zaustavio taj projekt već se šest mjeseci mogla izvoditi obnova Poljuda i danas o ovome ne bi pričali.

Podsjetila je i da je Poljud od 2015. godine zaštićeno kulturno dobro. "Prema zakonu se ne može rušiti sve dok stručnjaci kažu da se može obnoviti. Do sada niti jedan stručnjak nije rekao da se mora rušiti. Dok god je tako, zakonski Poljud ne možete rušiti", rekla je.

Gradonačelnik Šuta je najavljivao i pokretanje referenduma. "Ali, i tu postoji zakonska zapreka. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi ne možete na lokalnoj razini pokrenuti referendum u kojim se bavite temama koji nisu u nadležnosti lokalne samouprave", poručila je i dodala da je to državno pitanje jer je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ne Grada Splita.

Veći računi: "Građani se osjećaju nemoćni"

Puljak je, kaže, nakon niza prijava građana kojima su se drastično povećali računi za struju, zatražila očitovanje Ministarstva gospodarstva.

"Tek sam jučer uputila pitanje Ministarstvu gospodarstva. U početku sam mislila da su ljudi povećali potrošnju, da se malo više griju tijekom zime. Međutim, krenula sam istraživati i ustanovila da su se ljudima te stvari počele događati nakon ugradnje digitalnih brojila", rekla je i dodala da su se ovakvi slučajevi događali i na europskoj razini.

Prema istraživanju iz Nizozemske, dodala je, uočena su odstupanja od čak 600 posto. "Dakle, šest puta razlike u odnosu na stvarni utrošak struje. Nakon tog istraživanja postrožila se europska regulativa, donesena su neka druga pravila i načini certificiranja brojila", dodala je.

Puljak je naglasila da se građani osjećaju nemoćni. "Sve su prijavljivali HEP-u, i danas mi se javio jedan čovjek kojem je HEP odgovorio da daljinski očitavaju njegovo brojilo i da je sve u redu. Na njegove primjedbe nisu uopće reagirali, zato sam se odlučila postaviti Ministarstvu pitanja - koliko ima takvih brojila, koje su marke, jesu li na pravi način certificirani i baždareni na pri način i na koji se način odnose prema potrošačima. Nisam protiv napretka i protiv pametnih tehnologija, ali mislim da ako se pojavi ovakav problem trebamo reagirati i ustanoviti što se događa jer potrošači moraju imati pravu informaciju, a ne da se širi nepovjerenje prema toj tehnologiji", zaključila je u "Novom danu" Marijana Puljak.