Mnogi se pitaju jesu li proveli posljednje ljeto na omiljenoj plaži

Izvor: N1

Znakovi zabrane, ograde ili cjenik ispred ulaza crni su prizori koje imamo prilike vidjeti diljem obale, od sjevera do juga. O mračnom licu turizma se mnogo piše, no malo čini. Za Olega Butkovića more nije nimalo mirnije nakon što su u javnost procurile prve verzije Zakona o pomorskom dobru. Mnogi se zato s razlogom pitaju jesu li proveli posljednje ljeto na omiljenoj plaži?

“Ne bih dozvolio većem broju ljudi da se to rasprodaje te da može svatko svagdje”, “Ovo je čisti kapitalizam gdje se ništa ne pita narod, nego je bitno zaraditi novac. Ako bi se tako išlo i ovdje, onda bi otišlo sve naopako”, komentiraju građani najavljeni novi Zakon.

Da je godišnji možda trebao biti radnog karaktera, ministra su upozorili iz Pokreta Otoka. Smatraju kako ovim prijedlogom Zakona svaka plaža van grada može doći u koncesiju.

VEZANE VIJESTI

“U cijelom Zakonu gdje se spominju morske plaže i povezuju s bilo kakvim ograničavanjem, svaku od tih stavki treba izbrisati. Treba eksplicitno napisati u Zakonu da sve morske plaže, neovisno o njihovoj vrsti i namjeni, trebaju ostati otvorene za javnost”, ističe Maja Jurišić iz Pokreta Otoka.

No, ministar ubrzo smiruje strasti.

“Zlouporabe pomorskog dobra neće biti, nikakve privatizacije, ni ograđivanja niti ograničavanja”, poručuje ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

“Mi jedinicama lokalne samouprave dajemo mogućnost da oni na svom području kroz plan upravljanja pomorskim dobrom, koji će također ići na javno savjetovanje, odrede funkcionalnu namjenu svojih plaža”, dodao je.

Zeleno svjetlo za lokalne šerife?

No ministrov ton nije smirio aktiviste. Gradovi i županije nemaju ljude ni novac za provođenje inspekcija, a bespravni graditelji u praksi ostaju netaknuti.

“Kazne se nisu naplatile, mulovi se nisu srušili. Problem pomorskog dobra je što je jako čest pojam nepoznatog počinitelja. Stvari se rade preko vikenda, ne možete to dokazati, a onda dođete na sud, pa kako ćemo mi nešto dokazati kad se stvari rade bez računa”, rekla je Jurišić.

Dalmacija je posebno na udaru bespravnih graditelja. Uvala Vruja je najpoznatiji takav slučaj. Država već dulje od dva desetljeća ne sankcionira uništavanje vlastite obale. Lokalni aktivisti smatraju kako je ovo zeleno svijetlo za lokalne šerife.

“Ja bih željela vidjeti da se otvore te kapije, da se unište ti nakardni prilazi što vode prema moru. To treba dočekati. A mi idemo u drugom smjeru. Mi idemo u smjeru otvaranja putova za novu devastaciju”, upozorila je Bruna Fistonić iz Udruge Festival bespravne gradnje Vruja.

“Prijedlog Zakona ovakav kakav jest ne bi smio ući u saborsku proceduru, već mora biti znatno izmijenjen prije e-savjetovanja tako da se otkloni svaka mogućnost ostvarivanja stvarnih prava na pomorskom dobru te izvrši mogućnost revizije pretvorbe u skladu sa sudskom praksom”, kaže Vladimira Mascarell iz Udruge Javno je dobro.

A dok ne dođe novi Zakon, mnogi će obilato zarađivati na temelju sivih zona. U Petrčanima je tako ulaz na plažu 50 kuna. Zadranin Denis Barić, ujedno i predsjednik Otočkog sabora će kroz stručni savjet nastojati takvom ponašanju stati na kraj.

“Otočni će sabor sigurno svoje komentare na nacrte Zakona dati i poslati Ministarstvu, neovisno bili mi u Stručnom savjetu ili ne”, rekao je Barić.

U rujnu kreće javno savjetovanje oko novog Zakona, a potom i prvo čitanje u studenom. Ako se nejasnoće ne razriješe, očekuje nas vruće ljeto te kadrovi koje gledamo svake sezone.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.