Demografska revitalizacija jedan je od prioriteta hrvatske Vlade, a sada su najavljeni novi iskoraci prema useljenicima i povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva. Među njima su porezne olakšice, regulacija boravka po povoljnijim uvjetima, učenje hrvatskog jezika i lakše stjecanje državljanstva onima koji imaju hrvatske korijene. U svemu tome postavlja se pitanje ima li u revitalizaciji mjesta za stimulaciju građana da ostanu u Hrvatskoj.
Markus je Venezuelu u kojoj je rođen, prije sedam mjeseci zamijenio s Hrvatskom odakle potječu njegovi roditelji.
“Učimo hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu. Hrvatska je sigurna, Venezuela nije sigurna”, kazao je Markus Rupert.
Prilagodbu na život ovdje uvelike im je olakšala stipendija Vlade za učenje hrvatskog jezika.
“Stipendija Ministarstva demografije. Hvala Vladi Republike Hrvatske, program je dobar”, tvrdi.
A nisu stipendije jedini iskorak koje je Ministarstvo napravilo da olakša useljenicima i povratnicima. Onima bez hrvatskog državljanstva će se primjerice izdavati potvrde koje će im omogućiti da povoljnije reguliraju svoj boravak ovdje dok ne dobiju i samo državljanstvo.
“Privremenim boravkom koji će ostvariti kroz potvrde koje će dobiti, potvrdu o pripadnosti hrvatskom narodu od Ministarstva demografije i useljeništva, mogu sve te administrativne zaprege na najlakši način prevladati, dakle raditi i školovati se i biti u funkciji kompletnog života u svim područjima dok ne riješe pitanje državljanstva”, kaže Zvonko Milas.
“I dalje imamo veliki problem”
Da treba učiniti sve kako bi se Hrvati vratili u Hrvatsku smatra i Mostovac Grmoja. Zakon nudi određena poboljšanja, kaže, ali tu još ima prostora za unaprjeđenje.
“Mi i dalje imamo veliki problem s dobivanjem državljanstva naših ljudi koji su u Latinskoj Americi i diljem svijeta, u tom smislu treba puno više napraviti. Imamo ovaj državni ured, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji nažalost ulaže sredstva u nekakve kulturne manifestacije, uostalom na primjer u Bosni i Hercegovini, ali ja mislim da prvo ljudi moraju jesti. Priča se o nekakvom glasačkom pravu dijaspore. Ljudi trebaju putovati po stotinu ili tisuću kilometara da bi dali glas. Valjda mi želimo te ljude zadržati u nekoj vezi s domovinom kako bi se u perspektivi vratili”, navodi.
Demograf Stjepan Štrec pak smatra da se radi o tehničkim mjerama te da je lakše stjecanje državljanstva hrvatskim potomcima već trebalo biti uređeno.
“Ono što slijedi dalje, slijedi vezano za Zakon o demografskoj revitalizaciji, to je takozvani lex specijalist ili nadzakon kojim ćemo mi usaditi niz poticajnih modela koristeći iskustva drugih zemalja, a ja bih čak rekao ključan model povratka hrvatskog iseljeništva je vezan za investiranje hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku po poticajnim modelima, recimo kao što su napravile neke druge zemlje. Svaka investicija u Hrvatskoj da bude oslobođena recimo poreza na dobit na određeno vrijeme”
Dok bi mjera petogodišnjeg oslobađanja poreza na dohodak za hrvatske povratnike i potomke hrvatskih iseljenika trebala motivirati povratke, nju istovremeno problematiziraju građani u Hrvatskoj. Pitaju se hoće li se ikada stimulirati – njihov ostanak.
“Daš nekome, a što onaj koji živi tu, ništa. Pa daj i meni pa onda i njima. Duplo im daj, ali daj i meni. Nemam riječi, baš žalosno, žalosno iz više razloga.”
“Pa donekle sam za olakšavanje, ali ne u tolikoj mjeri samo povratnicima. Za olakšavanje života svima, imamo daleko skupine koje su ugroženije nego povratnici.”
I sam Štrec zna da odluke o olakšicama za iseljenike nailaze na negativne reakcije građana, ali naglašava da oni ovdje neće ostati potpuno zakinuti.
“Zato između ostalog idemo i na primjenu tog modela i za ostale stanovnike. To će biti u ovom zakonu kojeg najavljujemo jer mi imamo demografski ispražnjena područja koja su nevjerojatno zapravo prazna i bez funkcije i naravno da trebamo usmjeravati ne samo iseljeništvo u ta područja nego i domaću populaciju, također poticajnim modelima koji će biti slični onima.”
Jer demografska revitalizacija koja predstavlja glavni prioritet hrvatskog društva mora se provesti vraćanjem iseljenika, ali i zaustavljanjem odlaska građana Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare