Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je u srijedu u Saboru, u sklopu izvješća o radu za 2020., da su djeca u većem dijelu prošle godine bila "stavljena na čekanje".

„Djeca su nam veći dio te godine poput strpljivih korisnika društvenih usluga stavljena na čekanje – čekala su na informacije o otvaranju škola i vrtića, čekala da im u dom dođe internet i računalo, čekala informacije o polaganju mature, čekala su na pregled i terapije, na roditelje u bolnicama, čekala su da se vrate u svoje potresom razorene domove, da se druže s prijateljima…”, nabrojala je pravobraniteljica Pirnat Dragičević.

Ured pravobraniteljice za djecu je tijekom 2020. primio 1923 prijave vezane za povredu prva djeteta što je 10 posto više u odnosu na prethodnu godinu te uputio 59 konkretnih preporuka, od kojih se 40 posto odnosilo na utjecaj koronavirusa i mjera za njegovo suzbijanje na različita područja ostvarivanja prava djeteta.

Uz uobičajeno visoki broj prijava u području osobnih prava djeteta, posebno u području obiteljskih odnosa, najviši porast prijava i pritužbi zabilježen je u području prava djeteta na obrazovanje, oko stotinjak prijava više u odnosu na prethodnu godinu, kazala je Pirnat Dragičević.

Zastupnici su se složili da je 2020. bila zahtjevna godina, godina puna izazova, posebice za djecu.

Posebno su ugrožena bila djeca u bolnicama, te djeca s teškoćama u razvoju, kazala je Vesna Vučemilović (DP).

„Prošla godina bila je potpuno abnormalna, zbog korone i potresa patili su su svi, a najviše oni najranjiviji”, kazala je Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i Centra) dodavši kako iz tog iskustava treba izvući pouke.

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) kazao je da se tijekom pandemije na djecu često gledalo kao na potencijalne nositelje virusa. Smatra da bi takav pristup ubuduće trebalo izbjegavati.

Nino Raspudić (Most) ponovio je stajalište o preglomaznim uredima pravobraniteljstva čiji rezultati, kako je kazao , ne korespondiraju s utrošenim sredstvima.

Dodao je i kako je očekivao posebno izvješće o dječjim pravima u okolnostima pandemije.

„Nema djeteta kojem nisu na ovaj ili onaj način ograničavana, a u brojnim slučajevima i prekršena prava”, kazao je Raspudić navodeći alarmantne podatke o rastu fizičkog zlostavljanja djece i iskorištavanja za pornografiju.

Zabrinjava i utjecaj pandemije na mentalno zdravlje djece kao posljedica zatvaranja i nastave na daljinu, upozorio je.

Rada Borić (KZL), osim davanja preporuka, predlaže da se uvedu i neki mehanizmi kontrole. Zabrinjava, kazala je, da je prihvaćena tek svaka druga preporuka, te da ih 13 posto nije prihvaćeno.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) nije zadovoljan jer pravobraniteljica nije posvetila dovoljnu pažnju slučajevima „prebrojavanja krvnih zrnaca” nakon potresa, te postupanju policije prema djeci koja su dolazila gledati nogometne utakmice. Ali, dodao je, nije bila neprimjetna kod vjeronauka i vjerskog sadržaja u školama.

Dragana Jeckov (SDSS) ustvrdila je da je država u određenim segmentima zakazala posebno izdvojivši nastavu za pripadnike nacionalnih manjina koja na HTV-u tijekom pandemije nije postojala. „Poražavajući je podatak da na HTV-u nema dječjih emisija nijedne nacionalne manjine”, rekla je.

Zastupnici su postavljali i pitanja vezana uz otvaranje kladionica u blizini škola, programe za darovitu djecu, ovisnosti o igricama, kao i pitanja oko cijepljenja djece na što je pravobraniteljica odgovarala da prate situaciju i daju preporuke.

„Apsolutno, da”, odgovorila je pravobraniteljica na upit Nade Murganić (HDZ) je li spremna pozivati na cijepljenje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.