Hrvatska policija je u međunarodnoj akciji uhitila 29-godišnjeg hrvatskog državljanina kojega tereti za višestruko spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece, a navodno je na aplikacijama s end-to-end enkripcijom vodio pedofilsku grupu s preko 250 članova iz raznih zemalja.

Ključni akteri su pružatelji usluga

"Policijski službenici su prvu informaciju dobili od pružatelja internetskih usluga, tako je najčešće kod ovih mučnih slučajeva, kojih je nažalost jako puno", rekao je Renato Grgurić.

U EU-u je pravni režim takav da pružatelji usluga imaju mogućnost dobrovoljnog skeniranja sadržaja na svojim uslugama i prijavljivanja Europolu, pa onda i policiji država članica, osoba koje dijele sadržaj seksualnog zlostavljanja djece. Ovakvih slučajeva samo u Hrvatskoj ima oko 400 godišnje", otkrio je Grgurić sumorne brojke.

Radilo se o američkom operateru, pojašnjava i dodaje:

"Većina velikih pružatelja usluga su društveno odgovorni i prijavljuju sadržaj policijskim službama. Oni imaju pravo skenirati sav naš sadržaj - fotografije, video sadržaj, internet poveznice - pa čak i tekstualnu komunikaciju", pojašnjava pa dodaje da protivnici kontrole nisu svjesni da je situacija već sada - takva.

Kako se detektira inkriminirajući sadržaj?

"Sve što šaljete ima digitalni otisak. Taj digitalni otisak uspoređuje se s onim što je u bazi poznatog sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", napominje.

"Niti policija, niti druge države, niti EU ne ostvaruje uvid u taj sadržaj. Postoje tehnologije koje omogućuju precizno detektiranje takvog sadržaja, a pružatelji usluge nemaju obvezu, no imaju mogućnost prijave istog policiji", naglašava.

Govori o recentnom slučaju pedofilske mreže - "da se taj sadržaj pojavi na internetu, netko je to dijete morao fizički zlostavljati na najgori mogući način. Svako dijeljenje takvog sadržaja je sekundarna viktimizacija žrtve i dokle god tog sadržaja bude, žrtva se nikad neće osjećati sigurnom", ističe on.

Govoreći o spornom prijedlogu uredbe koja je nedavno "pala", a za koju Božinović smatra da bi povećala učinkovitost policije u zaštiti djece od seksualnih predatora, kibernetički stručnjak kaže slijedeće:

"Od 2022. traju intenzivne rasprave u Vijeću Europske unije i pokušava se premostiti privremena uredba sa stalnim rješenjem. Ono bi omogućavalo da isključivo i samo da oni pružatelji usluga na čijim se aplikacijama intenzivno dijele sadržaji iskorištavanja djece, a koji su kategorizirani kao visokorizični, i to samo uz nalog suda bili u obvezi detektirati sadržaj seksualnog iskorištavanja djece na svojim aplikacijama.

Dakle, nema policije, nema države. Sadašnje stanje da pružatelji usluga to rade na dobrovoljnoj bazi bi postalo obvezujuće", pojašnjava Grgović.

Kako se sadašnji prijedlog EK-a odražava na ovaj slučaj?

Cilj je naravno, spriječiti dijeljenje takvog sadržaja.

"Također je cilj utvrditi identitet pedofila koji taj sadržaj dijele. Imali smo prijavu 10-ak fotografija i videozapisa, a zapravo smo došli do toga da je počinitelj administrirao grupu od 250-ak članova koji su dijelili 10-ak tisuća zapisa takvog sadržaja", dodaje i zaključuje:

"Cilj EK je da se takvo što ne događa sa zakašnjenjem i da pružatelji usluga čim takvu informaciju imaju - da je podijele. To bi po sadašnjem prijedlogu, bilo učinjeno uz pomoć posebne neovisne EU agencije koja bi provodila i ljudsku verifikaciju kako ne bi došlo do lažnih prijava".

Samo visokorizične aplikacije pod povećalom, veća odgovornost na pružateljima usluga

Opovrgnuo je Rakarovu izjavu kazavši da je jedino točno što je rekao da EU ima 500 milijuna stanovnika i ponovivši:

"Sve podatke o dijeljenju sadržaja imaju pružatelji internetskih usluga. Oni ih sada na dobrovoljnoj bazi dostavljaju policiji, a uz prijedlog EK-a dostavljali bi i ih i dalje uz sudski nalog i to samo one aplikacije koje se smatraju visokorizičnima. Nalog bi se i tada mogao odnositi samo na pojedinačne slučajeve i grupe poput ove", razjasnio je Renato Grgurić.

Tako se ispostavlja da se ništa radikalno ne bi mijenjalo uvođenje sporne EK uredbe.

"Postoji narativ da će svi moći čitati naše poruke, a zapravo sada imamo situaciju da postoji pravna mogućnost da se skeniraju tekstualne poruke. Uvođenjem uredbe bi se izostavila pisana komunikacija, a odnosila bi se na foto, video zapise i poveznice", dodaje i pojašnjava da policija nema nikakvu mogućnost nagledanja naše komunikacije.

"Nikad se nije dogodilo, niti neće, da policija pokuca na vrata roditelju koji je podijelio fotografije svoje djece na plaži u Dalmaciji."