Tvrtko Jakovina: Hrvatska u muzejima nema ništa o Jugoslaviji

Skup koji je u četvrtak počeo u Zagrebu organizirala je Šoa Akademija Židovske općine Zagreb, a osim Jakovine koji je uvodničar i voditelj, na njemu sudjeluju i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Beograd Zoran Erić, povjesničar i ravnatelj Muzeja novejše zgodovine Celje Tonček Kregar, povjesničar i viši kustos muzeja Koprivnica, autor tematske povijesne izložbe "Danica, prvi koncentracijski logor u NDH" Dražen Ernečić i voditelj Centra za istraživanje pri muzeju Auschwitz-Birkenau Piotr Setkiewicz.

Jakovina je istaknuo kako Hrvatska u muzejima nema ništa o Jugoslaviji i nasljeđu što ga je ona ostavila. "Hrvatska o Jugoslaviji nema ništa! Ako govorite o školama te nekom tko bi se trebao upoznati s hrvatskim nasljeđem o tomu što se događalo i kada su izgrađene zgrade u kojima ljudi danas žive te što se u njima nalazi, mi to gotovo nigdje, osim u Rijeci i Labinu, nemamo pokazati", rekao je Jakovina.

Nemate ništa o židovskoj zajednici, nemate ništa o holokaustu, o stradanju bilo koga ne postoji ništa u hrvatskim muzejima, ustvrdio profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i dodao kako o tomu nema rasprave i savjesti u hrvatskom društvu.

Napomenuo je kako je još 1990. godine jedna novinarka objavila tekst o tadašnjem Muzeju revolucije te napisala kako su se u depoima toga muzeja nalazile Alibabine pećine pune nikad viđena materijala i bisage teške od novije povijesti Hrvatske.

Tamo je, navodi Jakovina, bilo odličje koje je oficir Wermachta i kasniji glavni tajnik UN-a Kurt Waltheim dobio od Ante Pavelića. Dodao je i kako su tamo bili osobni predmeti Vladimira Nazora posve nespojivi s njegovim gerilskim ratovanjem koje je nosio kao pjesnik u partizanima.

Podsjetio je i na dio teksta u kojem piše kako su oni, koji su tada ridali nad vandalizmom koji je raskomadao spomenik banu Jelačiću, bili spremni komadati spomenike NOB-a. U međuvremenu, naglasio je Jakovina, raskomadano je tri tisuće spomenika iz Drugoga svjetskog rata, a mi nemamo ništa u našim muzejima o tomu.

Ako nemate 20. stoljeće u muzejima, onda ne možete prikazati logoraše u tom kontekstu kao ni život židovske zajednice u Zagrebu i svim drugim gradovima između dva rata. Stalni postavi muzeja su lice muzeja, ali i lice nacije, rekao je Jakovina te dodao kako su oni prikaz baštine prostora, našeg odnosa prema sebi, našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Godine 1988. u Hrvatskoj je bilo 167 različitih izložaba, kutaka, soba i muzejskih zbirka koje su tematizirale Narodnooslobodilačku borbu i dio socijalističke izgradnje, rekao je Jakovina i dodao kako 2022. godine imamo 165 muzeja, a jedna trećina nije imala stalni postav.

Kako je moguće da u mnogim muzejima nema 20. stoljeća?

Jakovina je naveo više hrvatskih muzeja koji nemaju u svom postavu 20. stoljeće te dodao kako postoje poneki muzeji koji bar imaju naznačenu kronologiju 20. stoljeća. Napomenuo je i da 20. stoljeće u svom postavu imaju Muzej grada Rijeke, Brijuni, Hrvatski pomorski muzej Split, Narodni muzej Labin i nekoliko privatnih muzeja.

Upitao je i kako je moguće da u mnogim muzejima nema 20. stoljeća te ocijenio da su hrvatska muzeologija i društvo nesposobni nositi se s Jugoslavijom i Titom.

Ocijenio je kako je hrvatski slučaj s muzejima jedinstven u Europi pa čak i u zemljama bivše Jugoslavije. U Sloveniji je puno bolje stanje, rekao je i dodao kako je također stanje bolje u BiH i naravno u Srbiji, gdje je u tzv. Kući cvijeća otvoren "Muzej istorije Jugoslavije", koji je dugo vremena bio najpopularniji muzej u Beogradu.

Voditeljica Šoa Akademije Zagreb i predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba Sanja Zoričić Tabaković istaknula je kako je u dva svjetska rata ubijeno više od 100 milijuna ljudi. "U Drugom svjetskom ratu su osmišljeni planski genocidi, rekla je i dodala kako je počinjen genocid protiv Roma, holokaust protiv Židova, a kod nas i genocid protiv Srba.

Poručila je kako sadašnje i buduće generacije moraju znati što je prethodilo i što se dogodilo sa židovskim zajednicama koje su bile sastavni i značajni dio država i mjesta u kojima su živjele i radile.

Istaknula je kako su većina tih zajednica izbrisane u holokaustu kako u Europi tako i kod nas.

Kao predstavnik Srbije nastupio je Zoran Erić iz Instituta za filozofiju u Beogradu, koji je istaknuo kako postoje problemi i u muzejima u Srbiji kad je u pitanju 20. stoljeće.