U samo sedam gradova HDZ ima više od jednog kandidata za šefa gradske organizacije

Najzanimljiviji će biti u nedjelju 26. listopada kada je zakazan prvi krug izbora za predsjednike i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija te Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba. Gdje bude potrebe, drugi krug bit će održan 2. studenoga, ali kako stvari stoje gotovo sve je već unaprijed poznato jer svi kandidati za čelnike županijskih organizacija nemaju protukandidate, a tako je i u skoro svim gradskim organizacijama.

Naspram SDP-a, koji je prvi kod nas uveo model unutarstranačkih izbora 'jedan član - jedan glas' a sada se sprema odustati od toga, HDZ je u međuvremenu prihvatio isti model i proširio ga na sve organizacije. No predstojeći izbori 26. listopada biti će tek puko zadovoljavanje takve demokratske prakse.

Pobjednik izbora i prije samih izbora

U Zagrebu se, primjerice, činilo da bi kandidat za predsjednika gradskog HDZ-a Ivan Matijević mogao imati čak dvojicu protukandidata. No jedan od njih, Ivan Kostopeč, odustao je, dok drugi, Ivan Kujundžić, inače osvjedočeni kritičar Andreja Plenkovića, nije uspio skupiti dovoljno potpisa.

"Jednostavno rečeno, nemamo više kandidata, nema političkog sraza, nema izbora, ovo je aklamacija partitokracije i poraz demokracije, pat pozicija za novu partiju, jer ovdje nema ni poraza niti pobjede, njene draži, kojom smo se nekad u HDZ-u znali okupiti i to treba jasno i glasno reći", napisao je Kujundžić u objavi na Facebooku ocijenivši da se radi o "padu sustava demokratskog procesa".

Time je Matijević postao pobjednikom izbora i prije samih izbora.

I u velikim gradovima po jedan kandidat

No nije tako samo u Zagrebu, nego u svim većim gradovima u Hrvatskoj, osim u Rijeci gdje će, po svemu sudeći, biti dvojica kandidata za šefa gradskog HDZ-a - aktualni Josip Ostrogović i 'izazivač' Dean Caput.

U preostalim trima velikim gradovima, gdje je inače HDZ na vlasti, tamošnji gradonačelnici ujedno su i jedini kandidati za šefa gradske stranačke organizacije: Tomislav Šuta u Splitu, Ivan Radić u Osijeku i Šime Erlić u Zadru.

Isto je i u ostalim velikim gradovima u kojima je HDZ na vlasti: Velikoj Gorici, Karlovcu, Sisku, Šibeniku, Dubrovniku... što se donekle čini razumljivim prema logici da se 'pobjednike ne dira'. No HDZ će imati po jednog kandidata za šefa gradske organizacije i u gradovima u kojima proljetos na lokalnim izborima nije uspio osvojiti vlast: Slavonskom Brodu, Varaždinu, Puli, Vukovaru... Doduše, nove čelne ljude umjesto dosadašnjih.

U Pagu čak trojica!

Da skratimo priču, puno je jednostavnije nabrojati gradove u kojima će na HDZ-ovim unutarstranačkim izborima za predsjednika gradske organizacije biti više od jednog kandidata jer takvih nema ni desetak. Točnije, sedam od 128. To su Rijeka, Križevci, Makarska, Ogulin, Orahovica (jedini grad u kojemu je HDZ na ovogodišnjim lokalnim izborima izgubio vlast, nap.a.), Vrbovsko te Pag gdje su čak trojica kandidata. Sve su to gradovi u kojima HDZ nije na vlasti.

To je u ponedjeljak u objavi na Facebooku objasnio i sam predsjednik stranke Plenković.

"Predsjednici županijskih, gradskih i općinskih organizacija HDZ-a koje su pobijedile na lokalnim izborima imaju zadaću da na idućim izborima obrane mandat. To su uglavnom oni dosadašnji. A pred čelnicima organizacija koje nisu pobijedile, a to će uglavnom biti oni novi, drukčiji je izazov - do sljedećih lokalnih izbora steći povjerenje sugrađana kako bi preuzeli odgovornost za vođenje svojih sredina", napisao je šef HDZ-a zadajući novoizabranima domaću zadaću za sljedeće četiri godine.

Jedan član - jedan glas - jedan kandidat

U istoj objavi na službenom Facebooku profilu HDZ-a Plenković se očitovao i o kriteriju za kandidiranje (zapravo, delegiranje) kandidata za predsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija.

"Nema kod nas podjela na stare i mlade. Imaju li dovoljno znanja, volje, umješnosti, energije i vremena da osnaže HDZ na terenu, to je jedini kriterij za lokalne stranačke dužnosnike!"

A je li HDZ, kad je već preuzeo demokratski model unutarstranačkih izbora 'jedan član - jedan glas' trebao isforsirati natjecanje barem dvojice kandidata? Politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić ne smatra takvo što nužnim.

"Ako nema više kandidata, ne znači da to nisu neki drugi kandidati u odnosu na dosadašnje lokalne čelnike stranke. Time što je samo jedan kandidat ne znači da se ne događaju promjene", kaže.

"HDZ bar ne pravi korak nazad kao SDP"

Iz onoga što je, kako kaže, uspio vidjeti, Trogrlić uočava da doista ima puno gradova i županija u kojima se HDZ odlučio za promjene, generacijske ili personalne. No ipak smatra da je unutarstranačka demokracija u svim domaćim političkim strankama na vrlo niskoj razini.

"Imamo SDP koji ukida model 'jedan član - jedan glas', imamo Most koji će imati samo jednog kandidata za predsjednika… Bilo kakva unutarstranačka demokracija percipira se, čak i u javnosti, kao slabost neke stranke. Ovako, dok je jedan kandidat, to se smatra pokazateljem zajedištva i funkcioniranja stranke. A čim je više kandidata - što bi trebala biti normalna dinamika unutarstranačke demokracije, pogotovo kada se izbori događaju dovoljno daleko i od parlamentarnih i od lokalnih - e to se onda gleda kao slabost. U tom smislu, koliko god čudno zvuči, HDZ se barem figurativno trudi ići naprijed. Oni bar ne prave korak nazad u standardu za razliku od SDP-a ili Mosta", kazao je Trogrlić.