Unatoč dostupnoj preventivi, postajemo društvo kroničnih bolesnika: "Briga o zdravlju počinje od građana"

"Pazim na sebe, pazim što jedem, puno hodam i tako. Pazim uglavnom", kazala nam je jedna prolaznica.

"Ja idem svake godine na mamografiju, znači to mi je prioritet. Ali, inače vađenje krvi i tlaka to idem povremeno", dodala je druga.

Okupljene je obišla i ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je poručila kako briga o zdravlju počinje od samih građana.

"Moja poruka bi bila na svjetski dan zdravlja da je pacijent odnosno svaka građanka i svaki građanin aktivni sudionik brige o zdravlju jer samo u sudjelovanju preventivnih pregleda u brizi za usvajanje zdravih životnih navika može činiti kvalitetnu cjelinu sa liječnikom odnosno sa strateškim planovima zdravstvena administracije", rekla je ministrica.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu kako Hrvatska ima razvijene programe ranog otkrivanja bolesti, no odaziv i dalje varira. Najbolji je kod pregleda za rak dojke, dok su programi za rano otkrivanje raka debelog crijeva znatno slabije iskorišteni. Samo u Zagrebu, kroz preventivne preglede prostate, obavljeno je deset tisuća pregleda – i spašeno tridesetak života.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da Hrvatska ima razvijene programe ranog otkrivanja raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, dok su u tijeku pilot-projekti za rano otkrivanje raka prostate te program za melanom koji bi uskoro trebao započeti u Zagrebu.

"Cilj je bolest otkriti na vrijeme, prije nego se razviju ozbiljne posljedice", dodao je.

No, unatoč dostupnoj preventivi, broj kroničnih bolesti i dalje raste, što obiteljski liječnici povezuju s načinom života.

"Što su sve kronične porasti, kroničnih nezaraznih bolesti u prvom redu? Povišeno karnog tlaka, diabetesa, raste broje bolesti srca i krvnih žila, bolesti pluća, astma, KPB, zatim nažalost i onkološke maligne bolesti su u porastu, pa onda porast je zapravo mentalni poteškoće kod mladih ljudi", kazala je liječnica obiteljske medicine Vesna Tabak.

Dodatni problem je i sam sustav. Nedostatak liječnika obiteljske medicine i sve veći pritisak na postojeće, iako je upravo obiteljska medicina prvi i ključni stup sustava prevencije.

"I nažalost nema dovoljno liječnika obiteljske medicine, a to se onda odražava na način da je veliki pritisak na liječnike. S druge strane, osim toga što nema liječnika, liječnika obiteljske medicine nema dovoljno, ali i dobna struktura. Liječnika obiteljske medicine je 50, 60 i više godina", dodala je Tabak.

Koliko oboljujemo kao nacija pokazuje i potrošnja lijekova. U odnosu na prošlu godinu porasla je za 6,7 posto količinski, dok je financijski porasla za 13,7 posto, ukupno na više od milijardu i sedamsto milijuna eura.

"To se odnosi na ljekove koji su potrošeni u bolnicama na vanbolničku potrošnju to su lijekove koje se izdaju na recept i na bezreceptne lijekove. Kao i sad zapadna civilizacija uglavnom troši najviše lijekova za liječenje kronične bolesti", istaknula je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Preventiva je ključ, no u sustavu koji se bori s brojnim izazovima često ostaje u drugom planu. Istovremeno, tempo života koji živimo: stres, loše navike i sve manje vremena za sebe, sve nas više udaljava od zdravlja i sve više pretvara u kronično bolesno društvo.