Oglas

PREMA ISTRAŽIVANJU

Desetljeće života koje je najvažnije za zdravlje - tada napravite ove tri stvari

author
N1 Hrvatska
14. lip. 2025. 22:19
prijatelji, društvo, druženje -Shutterstock/
Shutterstock/Josep Suria

Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene 1959. godine u Finskoj, sve do njihovih ranih šezdesetih godina.

Oglas

Istraživači ističu kako je desetljeće između 36. i 46. godine ključno za oblikovanje budućeg zdravlja te su izdvojili tri zdrave navike koje povećavaju šanse za dug i zdrav život.

"Desetljeće između 36. i 46. godine važno je jer predstavlja most prema kasnijim godinama života“, izjavila je dr. Angela Wilson, ginekologinja, za New York Post.

"Rizik od različitih bolesti tada raste, stoga su prevencija, rana dijagnoza i intervencija od ključne važnosti“, dodala je Wilson, koja nije sudjelovala u novom istraživanju.

Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene 1959. godine u finskom gradu Jyväskylä, sve do njihovih ranih šezdesetih godina. Podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju prikupljani su kada su ispitanici imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu, prenosi Nova.rs.

Istraživači su im mjerili krvni tlak, opseg struka, razinu šećera u krvi, kolesterol i druge masnoće u krvi, dok su sudionici odgovarali na pitanja o svom psihološkom blagostanju.

Tri navike koje narušavaju zdravlje već od 36. godine

Autori studije bilježili su jesu li ispitanici u nekom razdoblju života pušili, konzumirali prekomjerne količine alkohola ili vježbali rjeđe od jednom tjedno. Upravo su te tri navike bile povezane s psihičkim i fizičkim problemima koji su se često pojavljivali već s 36 godina.

"Naši nalazi naglašavaju važnost ranog suzbijanja rizičnih zdravstvenih ponašanja, poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola i tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo njihovo nakupljanje tijekom godina, što na kraju dovodi do lošeg mentalnog i fizičkog zdravlja u kasnijem životu“, izjavila je glavna autorica studije Tia Kekeläinen, znanstvenica specijalizirana za zdravlje i starenje.

Iako stručnjaci još uvijek istražuju točne uzroke, određeni životni čimbenici i izloženost toksinima iz okoliša sve se češće dovode u vezu s ovim porastom.

Pretilost, konzumacija alkohola, pušenje i izloženost toksinima iz okoliša među vodećim su uzročnicima.

"Čak i male promjene u svakodnevnom životu - poput boljeg provjetravanja dok kuhate ili hodanja umjesto vožnje kad god je to moguće - mogu značajno smanjiti štetnu izloženost i posljedično smanjiti kardiovaskularni rizik“, dodala je Yitzhak-Sade, izvanredna profesorica na Odsjeku za okolišnu medicinu na Icahn School of Medicine u bolnici Mount Sinai.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama