Evo kako puls ukazuje na povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti

Ubrzan puls može ukazivati na različite bolesti i stanja – od uobičajenog odgovora na stres, do ozbiljnijih srčanih i drugih sistemskih poremećaja. Posebno, puls iznad 80 otkucaja u minuti u mirovanju, koji traje dulje vrijeme, smatra se dodatnim čimbenikom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, piše Nova.rs.

Kod osoba sklonih stresu, ubrzan puls često je posljedica pojačane aktivnosti organizma u takvim situacijama. Ipak, prije nego što se ubrzani puls pripiše stresu, potrebno je isključiti sve druge moguće uzroke.

“Povišen puls može biti znak bolesti srca, ali i drugih poremećaja poput infekcija, upalnih stanja ili endokrinoloških poremećaja, kao što su disfunkcija štitnjače ili nadbubrežnih žlijezda. Kod srčane slabosti, ubrzan ili nepravilan rad srca često je jedan od znakova, a mogu ga pratiti i povišen krvni tlak, nedostatak daha, umor, oticanje nogu i dr. Zbog svega toga, puls treba promatrati kao jedan od značajnih dijagnostičkih pokazatelja. Važno je utvrditi zašto je puls ubrzan, a zatim liječiti i osnovni uzrok i sam simptom. Kliničke studije pokazale su da povećane vrijednosti pulsa mogu biti u korelaciji s duljinom života, što dodatno potvrđuje značaj pravovremene dijagnostike i terapije”, objašnjava prof. dr. Nemanja Đenić iz Udruženja kardiologa Srbije.

Koje su normalne vrijednosti pulsa?

Normalne vrijednosti pulsa u mirovanju obično se kreću od 60 do 80 otkucaja u minuti, no individualne su i ovise o nizu čimbenika. Kod djece je puls prirodno brži, dok odrasli najčešće imaju vrijednosti u navedenom rasponu. Na puls utječu spol, dob i tjelesna kondicija. Profesionalni sportaši često imaju puls u mirovanju niži od 60 otkucaja u minuti, što je posljedica “sportskog srca” i visoke uvježbanosti. Kod starijih osoba može doći do usporavanja pulsa zbog degenerativnih promjena u srčanom sustavu, što ponekad zahtijeva i ugradnju pacemakera.

“Osobe koje često imaju puls viši od 80 otkucaja u minuti trebale bi obaviti kardiološki pregled i EKG. U većini slučajeva, dijagnostika je jednostavna, bezbolna i daje jasne odgovore radi li se o stresu, adrenalinskoj reakciji ili ozbiljnijem kardiološkom problemu. Najvažnije je reagirati na vrijeme, jer puls nije samo broj otkucaja u minuti, nego tihi pokazatelj stanja našeg srca i cjelokupnog zdravlja. Puls se najčešće mjeri zajedno s krvnim tlakom. Osobe bez zdravstvenih problema trebale bi ga provjeriti barem jednom do dvaput tjedno, dok oni koji već imaju srčane ili druge tegobe to trebaju raditi svakodnevno. Redovita kontrola pulsa pomaže uočiti promjene na vrijeme i spriječiti komplikacije. Kronično ubrzan puls predstavlja trajno opterećenje za srce i krvne žile. Može se usporediti s naporom koji organizam ima tijekom svakodnevnog trčanja – srce tada neprestano radi pod pritiskom. Dugoročno, takvo stanje dovodi do degenerativnih promjena srčanog mišića, povećanja srca i razvoja srčane slabosti. Zato je važno reagirati na vrijeme, jer ubrzan puls nije bezazlen simptom”, ističe prof. dr. Đenić.

Ubrzan puls nije uvijek razlog za paniku

Ubrzan puls u mirovanju nije uvijek razlog za paniku, ali je signal koji ne treba ignorirati. Puls i krvni tlak često su povišeni kod stanja nazvanog simpatička hiperaktivnost.

“Simpatički živčani sustav dio je autonomnog (vegetativnog) živčanog sustava, na koji ne možemo voljno utjecati. Kada je njegova aktivnost pojačana, ubrzava rad srca, povećava puls i krvni tlak. Dugoročno to može oštetiti srce. Danas postoje lijekovi koji mogu smanjiti učinke pretjerane aktivnosti simpatičkog sustava i stabilizirati puls, čime se srce štiti od preopterećenja. Najčešći znakovi simpatičke hiperaktivnosti su ubrzan puls i povišen krvni tlak, koje često prati osjećaj umaranja. Kada srce ubrzano radi dulje vrijeme, cijeli je organizam pod većim naporom, pa se osoba brže zadiše i teže podnosi fizički napor. To je jasan znak da treba obaviti liječnički pregled”, tvrdi prof. dr. Đenić i dodaje da se, u dogovoru s kardiologom, uz odgovarajuću terapiju i promjene životnih navika, ubrzan puls i krvni tlak mogu dovesti u granice normale, čime se osigurava dugoročna zaštita srca i krvnih žila.