Tjeskoba: Uzrok, simptomi i što točno možete učiniti kada do nje neočekivano dođe?

Neugodna pojava koja pogađa sve veći broj osoba je tjeskoba. Ona može nastati zbog stresnih situacija, straha ili velikih životnih promjena. Može se prepoznati po nizu simptoma, a važno je znati kako se u tim trenucima smiriti, ali i po potrebi posjetiti psihologa ili psihijatra.

Kako prepoznati tjeskobu?

Tjeskoba, odnosno anksioznost može imati više različitih simptoma.

Mogu se javiti fizički simptomi, kao i mentalni, a može utjecati i na način na koji se osoba ponaša.

Od fizičkih simptoma se mogu javiti:

• ubrzani rad srca
• vrtoglavica
• mučnina
• slabost
• glavobolja
• bol u prsima
• znojenje
• hladne ruke
• gubitak daha
• treskavica

Od psihičkih problema mogu se javiti i nervoza, strah, zabrinutost, usplahirenost, nesanica ili čudne, intruzivne misli.

U nekim slučajevima će tjeskoba odrediti i ponašanje pa se osoba neće htjeti družiti, izlaziti iz kuće ili jednostavno neće moći uživati i opustiti se.

Što uzrokuje tjeskobu?

Ne zna se točan razlog nastanka tjeskobe, odnosno do nje mogu dovesti različiti razlozi. Jedan od njih je način na koji mozak funkcionira, točnije neravnoteža u kemikalijama u mozgu. U nekim slučajevima se tjeskoba i anksiozni poremećaji mogu naslijediti genetski.

Česti uzrok tjeskobe je kronični stres koji isto tako utječe na ravnotežu transmitera u mozgu. Osim toga, do tjeskobe može dovesti i neki traumatični događaj.

Tjeskoba se zapravo javlja kao odgovor tijela na potencijalnu opasnost. To je biološki odgovor zbog kojeg se onda javljaju spomenuti simptomi.

Što pomaže kod tjeskobe?

Važno je prepoznati da se radi o tjeskobi, odnosno anksioznosti i u tom trenutku se probati smiriti.

S tjeskobom se često mogu javiti i panični napadaji koji su vrlo neugodni. Ovdje je također važno osvijestiti da se radi samo o napadajima koji će proći kako ne bi došlo do još veće panike i straha, piše Cleveland Clinic.

Pomoći mogu i vježbe disanja, tako da se udahne, odbroji do četiri, zadrži dah na četiri sekunde i izdahne i pri tome broji do četiri.

Dugoročno mogu pomoći i aktivnosti poput šetnje, trčanja, joge ili meditacije i mindfulnessa. Važno je pričati s drugima o ovim problemima kako osoba ne bi bila sama.

Kada je vrijeme za potražiti stručnu pomoć?

Kada tjeskoba utječe na svakodnevni život, uništava kvalitetu života i kada se zbog nje ne mogu obavljati neki osnovni zadaci, vrijeme je za potražiti pomoć.

Kada je tjeskoba dugoročno stanje to utječe na povećanje razine hormona stresa, kortizola. Povećava se i krvni tlak, a to onda s vremenom vodi do problema sa srcem, bolesti bubrega ili moždanog udara, piše NHS.

Tjeskoba se može tretirati određenim lijekovima kao dio terapije koju prepisuje psihoterapeut.

Jednako tako, pomoći može psihoterapija, pri čemu je najbolja kognitivno-bihevioralna terapija, kao i terapija izlaganjem kojom se osoba suočava sa svojim strahovima. Često će najbolje rezultate dati kombinirani pristup, piše Health Harvard.

Zaključak

Tjeskoba se može prepoznati po nizu tjelesnih simptoma, ali i po promjeni ponašanja. U nekim slučajevima tjeskoba može nastati zbog stresa ili nekih trauma, a u drugim se radi o načinu na koji mozak funkcionira.

Važno je probati razne metode kojima se tjeskoba može tretirati, a osobama kojima ovo stanje utječe na kvalitetu života može pomoći psihoterapija.