Što su fondovi kojima je Agrokor 'zarobio' državni novac?

Ekonomija 28. srp 201720:26 > 20:28
Franjo Tot

Zbog Agrokora su ovih dana pod povećalo javnosti došli fondovi za gospodarsku suradnju nakon što je N1 doznao da kredit koji je HBOR krajem prosinca prošle godine odobrio Agrokorovim tvrtkama nije jedini novac te državne banke kojim se nekoliko mjeseci prije kraha pomagalo Todorićevom koncernu.

Fondove za gospodarsku suradnju (FGS) krenula je osnivati prije šest godina Vlada koju je vodila Jadranka Kosor, a tada je oko njih vladala prilična zbrka – nikome nije bilo previše jasno kako će oni funkcionirati i kako će se odlučivati u koje će projekte ulagati, a vlasnici fondova bili su prilično nepoznati u široj javnosti, podsjeća tportal.

Ideja je bila osnovati fondove rizičnog kapitala koji će ulagati u perspektivne tvrtke koje je načela kriza, a kako bi se privatni kapital usmjerilo takvim poduzećima država je obećala preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za svaku kunu privatnog ulaganja dati kunu javnog novca.

Bio je to “obrnuti roll-up” (roll up se spominjao u slučaju Agrokora), koji je za kunu svježeg kredita priznao kunu starog duga, a prije nego što su počeli operativno ulagati oko FGS-ova je vladala skepsa jer je vlasnik jednog od fondova bio Borislav Škegro, koji je tada savjetovao premijerku Kosor.

Skepsa se dodatno pojačala kad su fondovi konačno krenuli s radom – naime, prikupili su oko milijardu kuna za ulaganja i, ulagali ili ne, upravitelji fondova su ubirali naknadu za vođenje, koja je iznosila oko dva posto veličine fonda. Drugim riječima, na milijardu kuna prikupljenog kapitala na naknade je otišlo 20 milijuna kuna i to samo u jednoj godini.

SDP-ov Gordan Maras kao ministar poduzetništva i obrta smanjio je naknade FGS-ovima u dva navrata što je tada objasnio činjenicom da su FGS-ovi u dvije godine imali sedam ulaganja za što su uzeli 34 milijuna kuna naknade, a dio novca u njih su upumpali i domaći mirovinski fondovi.

Najveći od fondova, u kojem je bilo oko 600 milijuna kuna, bio je Alternative, koji je umjesto da ulaže u perspektivne ili tvrtke u problemima, misiju našao u saniranju banaka, i to na problematičan način zbog čega mu je Maras prijetio uzimanjem licence za rad, a uslijed problema u kojima se našao Alternative je preuzeo konkurentski FGS Nexus, navodi tportal koji iscrpno piše o načinu djelovanja FGS-ova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.