Koja europska zemlja gubi najviše novca kad radnici štrajkaju?

Povod za novu analizu europskih gospodarskih gubitaka jest najavljeni opći štrajk u Španjolskoj, prvi zajednički štrajk dvaju najvećih sindikalnih saveza u toj zemlji od 2012. godine.

Tada je Španjolska bila duboko u gospodarskoj i proračunskoj krizi, a 14 godina poslije radnici ponovno izlaze na ulice. Ovaj put među glavnim zahtjevima su pristupačnije stanovanje, plaće koje prate rast cijena i kvalitetnije javne usluge, piše Euronews.

Jednodnevni štrajk za srijedu najavili su sindikati Comisiones Obreras (CCOO) i Unión General de Trabajadores (UGT), samo 18 dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 29. studenoga.

Španjolska nije iznimka. Francuska je 5. studenoga imala nacionalni dan štrajkova i prosvjeda zbog troškova života, talijanski sindikat CGIL najavio je opći štrajk za 20. studenoga, a belgijski sindikati zaprijetili su obustavom rada tijekom tjedna od 23. studenoga.

Preliminarni podaci Europskog instituta sindikata (ETUI), istraživačkog centra sa sjedištem u Bruxellesu, pokazuju da je 2025. bila godina s najviše štrajkova u Europskoj uniji od 1991. godine.

Njemačka bi u jednom danu izgubila 2,5 milijardi eura

Kako bi usporedili gospodarske posljedice štrajkova među europskim državama, analitičari su primijenili jednaku metodologiju. Godišnji bruto domaći proizvod (BDP) svake zemlje podijelili su s 365 kako bi dobili vrijednost dnevne gospodarske proizvodnje. Zatim su pretpostavili da u štrajku sudjeluje petina zaposlenih te da se zbog njihova izostanka gubi približno petina dnevne proizvodnje.

Prema toj računici, Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, u jednom bi danu izgubila oko 2,5 milijarde eura.

Na drugom je mjestu Francuska s procijenjenim gubitkom od 1,6 milijardi eura, a slijedi Italija s približno 1,2 milijarde eura.

Španjolska bi zbog jednodnevnog štrajka izgubila oko 930 milijuna eura. Njezin je BDP prošle godine iznosio 1,69 bilijuna eura, što znači da dnevna gospodarska proizvodnja vrijedi približno 4,6 milijardi eura.

Kod manjih gospodarstava i procijenjeni su gubici niži. Jednodnevna obustava rada takvih razmjera Belgiju bi stajala oko 350 milijuna eura, a Portugal približno 170 milijuna eura. Prema podacima Eurostata, Hrvatska bi u jednom danu izgubila oko 52 milijuna eura.

Ipak, riječ je o okvirnim procjenama, a stvarni učinak ovisi o tome koji su sektori najviše pogođeni. Štrajkovi najčešće posebno pogađaju promet, obrazovanje i javne službe, dok mnoge tvornice i uredi nastavljaju s radom.

Izgubljena proizvodnja često se nadoknadi

Procjene o milijardama eura gubitaka ne znače nužno da gospodarstvo trajno ostaje bez tolikog iznosa. Nacionalni statistički podaci pokazuju da se dio izgubljene gospodarske aktivnosti često nadoknadi u tjednima ili mjesecima nakon štrajka.

Primjerice, Francuska središnja banka procijenila je da su štrajkovi protiv mirovinske reforme u ožujku i travnju 2023. smanjili gospodarski rast u prvom tromjesečju za približno 0,1 postotni bod.

No, već u drugom tromjesečju zabilježen je oporavak od približno jednakog iznosa, pa je velik dio izgubljene aktivnosti nadoknađen je unutar tri mjeseca.

Sličnu procjenu iznio je i francuski statistički ured INSEE, koji je zaključio da su društveni prosvjedi u proljeće 2018. smanjili BDP za oko 0,1 postotni bod.

Kako navodi Euronews, razlog je jednostavan - štrajk ne uništava nužno robu ili usluge, nego odgađa njihovu proizvodnju i isporuku. Teret koji nije otpremljen jednog dana može biti prevezen sljedećeg, bolnički termin može se zakazati ponovno, a tvornica može nadoknaditi zaostatak dodatnom smjenom.

Ipak, postoje i gubici koje nije moguće nadoknaditi. Radnici koji štrajkaju ostaju bez dnevnice, država ne prikuplja poreze na gospodarsku aktivnost koja se nije ostvarila, a zrakoplovne kompanije i hoteli ne mogu vratiti prihod od otkazanih letova i nepopunjenih soba.

Belgija upozorava na posljedice učestalih štrajkova

Primjer Belgije pokazuje da najveći problem za gospodarstvo ne mora biti jedan veliki štrajk, nego njihovo učestalo ponavljanje.

Prema podacima Europskog instituta sindikata, Belgija je tijekom 2025. izgubila čak 1.354.845 radnih dana zbog štrajkova. To je 313 izgubljenih radnih dana na svakih tisuću zaposlenih, čime je srušen prethodni rekord od 299 dana, zabilježen 1993. godine.

Razlika u odnosu na susjedne države prilično je velika. U Nizozemskoj su 23 štrajka tijekom prošle godine prouzročila gubitak od gotovo 60.000 radnih dana, pokazuju podaci tamošnjeg statističkog ureda.

U Njemačkoj je, prema procjenama Instituta za ekonomska i društvena istraživanja (WSI), izgubljeno oko 645.000 radnih dana. To je manje od dugoročnog prosjeka, iako je njemačko gospodarstvo gotovo sedam puta veće od belgijskog.

Upravo učestalost štrajkova može ostaviti dugoročne posljedice. Dok se proizvodnja izgubljena zbog jednokratne obustave rada često može nadoknaditi, ponavljani štrajkovi svakog mjeseca stvaraju trajnije poremećaje u gospodarstvu.

Potrošnja električne energije pokazat će koliko je radnika u štrajku

Španjolska ima zanimljiv način procjene odaziva na opći štrajk – prati se potrošnja električne energije.

Tijekom općeg štrajka u studenome 2012. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je potražnja za električnom energijom u ranim jutarnjim satima bila 11,4 posto niža od uobičajene za to doba dana. Podaci su preuzeti od operatora elektroenergetske mreže Red Eléctrica.

Tijekom štrajka u ožujku iste godine zabilježen je još veći pad, od 15,4 posto.

Očekuje se da će i sada podaci o potrošnji električne energije biti među prvim pokazateljima odaziva radnika. Sindikati i vlada nakon toga objavljuju vlastite procjene, koje se često znatno razlikuju.

Još nije potpuno jasno ni kako će štrajk utjecati na zračni promet. U ponedjeljak vlada još nije objavila minimalni opseg letačkih usluga tijekom obustave rada, iako su štrajkom obuhvaćeni i zaposlenici zračnih luka te zrakoplovnih kompanija.