N1 doznaje: MUP u zakon ubacuje novi model useljavanja stranaca

Ekonomija 11. lis 202308:04 0 komentara
Izvor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Državljani trećih zemalja - što znači oni koji nisu iz EU-a - sada mogu raditi u Hrvatskoj isključivo uz dozvolu za boravak i rad koju im u strogo propisanoj proceduri preko poslodavaca izdaje MUP. U predstojećim izmjenama Zakona o strancima te bi dozvole trebale biti produljene s jedne na maksimalno tri godine, a predviđa se i, kako saznajemo, da određen broj Hrvatskoj poželjnih stranaca useljava na osnovu posebne Vladine odluke i "načela za provedbu imigracijske politike". Uz određene uvjete ti bi stranci dobili, naime, privremeno odobrenje boravka i tek bi po dolasku sami tražili posao. Sindikati su tim rješenjem iznenađeni i kažu da bi to moglo imati dramatičan utjecaj na tržište rada

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović namjerava, kako neslužbeno doznajemo, kroz predstojeće izmjene Zakona o strancima primijeniti novu, dodatnu mogućnost za privremeno useljavanje državljana trećih zemalja u Hrvatsku, što znači onih koje nisu članice EU-a ni Europskog gospodarskog područja.

Trenutno stranci mogu doći u Hrvatsku i raditi isključivo uz ishođenje jednogodišnje ili sezonske dozvole za boravak i rad koju im u strogo propisanoj proceduri preko poslodavaca izdaje MUP, a predviđa se da bi ubuduće određen broj Hrvatskoj poželjnih državljana trećih zemalja mogao dolaziti i bez takvih dozvola –  dobivali bi privremeno odobrenje boravka i tek po dolasku počeli sami tražiti posao.

Novost bi se u pravnom smislu temeljila na posebnoj odluci Vlade koja bi sadržavala broj takvih useljenika koje Hrvatska želi primiti, uz određene kriterije i uvjete koje moraju ispuniti, ali cijeli model nije javno predstavljen pa stoga nije poznato o koliko takvih useljenika bi se na godišnjoj razini radilo niti koje bi sve uvjete trebali ispunjavati vezano za, recimo, stručnu spremu, radno iskustvo ili pak imovinsko stanje, kao ni bi li se odredilo iz kojih zemalja mogu aplicirati.

Sindikat tražio hitni sastanak

Budući da bi to moglo imati implikacije na tržište rada, zanimala nas je reakcija predstavnika sindikata koji, s druge strane, općenito traže pooštravanje uvjeta za poslodavce koji uvoze radnu snagu. Ove godine je, podsjetimo, do kraja rujna izdano 133 tisuće dozvola za boravak i rad, uglavnom za građevinarstvo i turizam. U top 10 zemalja odakle ti radnici dolaze su, redom, BiH, Srbija, Nepal, Sjeverna Makedonija, Indija, Kosovo, Filipini, Bangladeš, Turska i Albanija.

Prema našim informacijama, o dodatnom modelu useljavanja uopće nije bilo razgovora u sklopu radne skupine za izradu zakonskih izmjena, ali takva se odredba doista našla u zadnjem nacrtu prijedloga izmjena Zakona o strancima u rujnu. Hoće li tu i ostati, vidjet ćemo kad izmjene napokon osvanu u javnom savjetovanju.

Predstavnici sindikata su iznenađeni tom odredbom i zaključuju da Vlada planira za svaku kalendarsku godinu donositi odluku o useljavanju bez radne dozvole „na temelju načela za provedbu imigracijske politike“. Problem je, među ostalim, što ta načela nikome nisu poznata. Ocjenjuju da bi spomenuti prijedlog mogao imati dramatičan utjecaj na tržište rada u Hrvatskoj te ga, kako stoji u nedavnom zajedničkom očitovanju SSSH i NHS-a koje smo imali prilike vidjeti, ne mogu podržati bez obrazloženja i pojašnjenja.

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kaže u odgovoru za N1 da su zatražili hitan sastanak na ovu temu, no nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.

Imigracijska strategija o doseljavanju “u skladu sa zahtjevima tržišta”

Inače, MUP već mjesecima paralelno uz izmjene Zakona o strancima (kojima će produljiti maksimalno važenje dozvola za boravak i rad stranaca s jedne na tri godine te olakšati proceduru kad mijenjaju poslodavce), priprema i strateški dokument o imigracijskoj politici budući da ga Hrvatska godinama uopće nema. No, iako je radna skupina završila s radom, još nije pušten u javno savjetovanje.

Potkraj lipnja su iz MUP-a na upit N1 odgovorili da tim dokumentom planiraju obuhvatiti „mjere kojima će se poticati doseljavanje novih stanovnika u skladu sa zahtjevima tržišta rada te olakšavati uključivanje useljenika i povratnika u svakodnevni život, uz čuvanje ljudskih prava, sigurnosti i dobrobiti svih koji žive u Republici Hrvatskoj“. Napomenuli su i da će brža integracija stranaca u hrvatsko društvo biti poticana „uz naglasak na učenje hrvatskog  jezika“. Nisu nam odgovorili tko je od vanjskih stručnjaka, sociologa i demografa, sudjelovao u izradi hrvatske imigracijske politike.

Sever navodi da su sindikati putem Gospodarsko-socijalnog vijeća tražili da ih se uključi u izradu te politike ili barem konzultira, ali bez rezultata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.