Odvjetnik za N1 objasnio kako dobiti natrag novac od bankarskih naknada: "Riječ je o tisućama eura"

Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u prosincu 2024. potvrdio ništavnost naknada za obradu kredita koje banke nisu ugovorile kao stvarni trošak, omogućujući potrošačima povrat sredstava s pripadajućim zateznim kamatama od dana uplate. Odluke se temelje na načelu da naknada mora odgovarati stvarnoj usluzi, a ne biti skriveni dio kamate, što je otvorilo put za masovne tužbe, kaže naš sugovornik.

"Unazad par desetljeća banke su naplaćivale proviziju od jedan do tri posto kako bi se obradio zahtjev za kredite. Ako bi stranke prije vremena otplaćivale kredite, naplatile bi jedan do tri posto za naknade iako usluga nije ni postojala. Posljedično tome, sve učestalija i stabilna sudska praksa jest vraćati strankama naknade. Treba naglasiti da su naknade naplaćivane za kredite u svim valutama", pojasnio je Sherri pa nastavio:

"Treba napomenuti da ovaj slučaj nije vezan uz one sudske presude koje se tiču švicarskog franka. Također, ovdje se ne radi samo o fizičkim nego i pravnim osobama. I otvara se pitanje hoće li jedinice lokalne i područne samouprave tražiti povrat za kredite. Uzmite primjer, kredit je 100.000 eura, banke bi u startu uzele minimalno tisuću eura. Dakle, tu je riječ o tisućama i tisućama eura."

Trenutno su zahtjeve za povratom, nastavlja odvjetnik, podnosile fizičke osobe, ali očekuje da će to početi raditi i pravne osobe.

Zastara?

"Rok zastare počinje teći tek od utvrđenja ništetnosti. A nakon toga se može tražiti isplata", objasnio je Sherri, što znači, pojašnjava, da se moguće žaliti i na kredite otprije dvadesetak godina.

Banke sve to ne prate bez reakcije?

"Banke se žustro bore. To im je poprilični rizik, kako reputacijski, tako i ekonomski jer se radi o profitu od oko tri posto od svih kredita. Priča o "švicarcu" je samo kap u moru u odnosu na ovo. Zato banke pokušavaju prikazati da se radi o nesigurnoj praksi, ali sudske odluke pokazuju suprotno."

Na samom kraju komentirao je tužbe Upravnom sudu zbog sporosti dodjeljivanja inkluzivnih dodataka, ali i neisplaćivanja onim osobama koje su preminule u procesu postupka.

"Veliki problem je šutnja uprave, bez obzira što su rokovi strogi i unaprijed određeni. Zato, stranke se mogu javiti Upravnom sudu oko svakog postupka gdje se kasni. I, po meni, nema smisla čekati s time. Takvi postupci su u načelu jako učinkoviti i ne traju dugo. Što se tiče preminulih, zaostaci se moraju isplatiti jer su dio nasljedstva i samim time su dio vlasništva", zaključio je Martin Sherri.