Prijeti li Europi zbog Irana novi val poskupljenja cijena namirnica?

Trgovci tvrde da su odlučni ne prebacivati rastuće troškove goriva i gnojiva na potrošače. No ako Teheran nastavi s učinkovitim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca — ključne rute za transport fosilnih goriva i zaliha gnojiva — analitičari upozoravaju da će se posljedice neizbježno proširiti.

„Prvo dolazi do viših cijena energije i gnojiva, što potom ima domino-efekt na transport i cijene hrane, a na kraju će se to odraziti i u supermarketima”, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING-a Njemačka, piše POLITICO.

Cijene nafte i plina i dalje rastu unatoč rekordnom puštanju globalnih strateških zaliha nafte. Situacija je potaknula zemlje poput Italije, Austrije i Slovačke da pozovu Europsku komisiju na uvođenje hitnih mjera kako bi se suzbila eskalirajuća kriza. Troškovi energije izravno utječu na cijene gnojiva — a Hormuški tjesnac je ključni trgovački put i za gorivo i za gnojiva. Kroz njega prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, značajne količine prirodnog plina i otprilike trećina globalnih sirovina za proizvodnju gnojiva, uključujući amonijak i dušik.

Poljoprivrednici — koji već rade s vrlo malim maržama i koji su ogorčeni zbog trgovinske politike EU — pripremaju se da će najviše osjetiti moguće skokove cijena.

„Kada troškovi proizvodnje rastu, poljoprivrednici su prvi koji ih moraju podnijeti, a ti se troškovi gotovo nikada u potpunosti ne prenose na cijene za potrošače”, poručila je talijanska poljoprivredna udruga Coldiretti u priopćenju.

Hoće li potrošači osjetiti udar ovisi o tome koliko će sukob trajati. Konačne cijene koje europski kupci vide na policama trgovina oblikuje složena mreža troškova duž cijelog prehrambenog lanca — od poljoprivrednika, preko prerađivačke industrije, logistike i transporta — što povećava troškove u svakoj fazi. Na njih utječu različiti čimbenici, ne samo šokovi povezani s ratom s Iranom, nego i posljedice rata u Ukrajini te ekstremni vremenski uvjeti koji remete žetve.

Ako rat uskoro završi i Hormuški tjesnac se ponovno otvori do kraja ožujka, potrošači i poljoprivrednici ipak će osjetiti određeni pritisak, ali učinak bi trebao biti kratkotrajan i „podnošljiv”, dodao je Brzeski.

Trgovci zasad pokušavaju zadržati cijene stabilnima. Lidl Belgija trenutačno ne planira povećavati cijene, ali „ostat će fleksibilan i spreman brzo reagirati ako bude potrebno”, rekao je glasnogovornik tog trgovačkog lanca.

„U ovom trenutku ne očekuje se da će Lidl biti pogođen većim problemima u opskrbi, što nam omogućuje da i dalje nudimo niske cijene”, dodao je.

U Španjolskoj su distributeri također rekli vladi da „cijene općenito, uključujući cijene hrane, nisu pogođene”, izjavio je ministar financija Carlos Cuerpo u intervjuu za RTVE u petak.

Madrid ipak priprema paket pomoći kako bi ublažio utjecaj rata s Iranom na sektore koje najviše pogađaju visoke cijene goriva, uključujući poljoprivredu, dodao je Cuerpo.

Još jedan čimbenik koji zasad sprječava nagli rast cijena jest to što su mnogi poljoprivrednici već nabavili gnojivo za ovu sezonu, jer upravo počinje proljetno razdoblje njegove primjene.

Ipak, poljoprivredne udruge diljem Europe, uključujući u Irskoj i Italiji, već upozoravaju na rizike i pozivaju vlade na djelovanje. Coldiretti traži „hitne mjere za zaštitu poljoprivrednih poduzeća i obitelji”.

Ako se rat oduži, „kao što se dogodilo prvo s COVID-om, a zatim s energetskom krizom izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu, cijene hrane također će biti osuđene na rast”, rekao je glasnogovornik Coldirettija.

Europa se suočava sa scenarijem sličnim onome iz 2022., smatra Brzeski, iako zasad ne tako ozbiljnim.

„Ne moramo se u potpunosti ‘razdvojiti’ od jednog važnog dobavljača energije”, rekao je, misleći na Rusiju. „Ali mehanizmi će i dalje biti vrlo slični.”

Razvoj događaja pratimo OVDJE.