Raste potražnja za zlatom: Zašto ga kupuju i centralne banke i građani?

Kako je došlo do trenutne potražnje za zlatom, Saša Ivanović u Novom danu tumači: "Centralne banke su po prvi put veće količine počele kupovati 2018. godine, a eksplozija kupnje centralnih banaka kreće 2022. godine, poslije blokade ruske imovine i izbacivanja Rusije iz SWIFT-a. Tada je zapravo Amerika možda napravila krivi potez jer je uplašila i ostale centralne banke da jednostavno može upravljati s njima na način da im blokira imovinu ili da im ograniči pristup njihovim obveznicama. Tako da su one počele kupovati preko tisuću tona zlata godišnje i stavljati u rezervu. Pogotovo vidimo da to radi Poljska centralna banka ovdje u Europi koja zapravo ima i više zlata u svojim zlatnim rezervama nego sama Europska centralna banka. I ta potražnja od centralnih banaka je zapravo dovela do dosta velikog skoka cijene zlata", kaže.

Ivanović ističe da u onom trenutku kad se sve više i više počelo govoriti o inflaciji i kada su ljudi zapravo po prvi put osjetili na svojim džepovima da je dosta problematična, njegovim riječima, građani su počeli tražiti nešto sigurno, a to je svakako zlato. I samim time, kaže, cijena je prošle godine eksplodirala. Ove godine, kad se desio napad na Iran, cijena zlata je napravila jednu određenu korekciju, što je bilo možda i očekivano kada se čulo koliki će biti problemi s Hormuškim tjesnacem, kaže.

Ono što trenutno vidimo je da potražnja za zlatom nije stala: "Pogotovo i od građana i od centralnih banaka. Sada se počelo sve više i više pričati o inflaciji. Inflacija je zaista skočila, ali ja bih rekao da ono najgore tek dolazi. Jer zadnji naftni tankeri su došli prije možda nekih 15-ak, 20 dana u svoje luke. I sada dolazi tek ona prava nestašica", upozorava.

Odgovorio je i na pitanje koliko su građani u Hrvatskoj, pa i institucionalni investitori, skloni u zadnje vrijeme ulaganju u zlato - je li to nešto što je cijelo vrijeme prisutno ili ipak sad vidimo neku ekspanziju?

"Prije 10 godina investicijsko zlato u Hrvatskoj gotovo da i nije postojalo kao tržište. Razlog tome je zato što smo dosta kasno ušli i u Europsku uniju. S ulaskom u Europsku uniju maknuo se PDV na investicijsko zlato. Prava eksplozija potražnje, možda sam se krivo izrazio, možda nije to eksplozija, jer zapravo mi polako, ali sigurno idemo na neke brojke kao što i ulažu i građani u ostalim razvijenim europskim zemljama. Godine 2024. imali smo kupnje otprilike 350 milijuna eura. Prošle godine 700 milijuna eura je ušlo u investicijsko zlato, a ove godine se planira preko milijardu eura da će ući u investicijsko zlato. Što je dosta veliki iznos, ali kad pogledamo koliko je novca na štednji, preko 40 milijardi, da je u trezorske zapise ušlo preko milijardu i 600 po zadnjem upisu - drugim riječima, ljudi su polako počeli shvaćati da zapravo to nije možda najbolja investicija", kaže Ivanović.

Dalje tumači: "Recimo, prinos ili kamata je 2,5% na trezorske zapise, a inflacija je preko 4,5%. Drugim riječima, svi koji su uložili u trezorske zapise su maltene izgubili 2%. Isto je sa štednjom. Prosječna štednja u Hrvatskoj, prinos je otprilike 1,36% kamatne stope, a inflacija je opet, kao što sam rekao, preko 4,5%."

Odgovorio je i na pitanje koliki su prinosi kada se osoba bavi investicijskim zlatom, odnosno kada se ulaže u investicijsko zlato.

"Ne može se govoriti o nekim sigurnim prinosima, povijesno gledajući, dugoročno, cijena zlata je rasla kad je bilo neki normalni period, otprilike 9% godišnje. To je prosjek. To ne znači da svake godine ona toliko raste. Neke godine bude u negativnom području, neke godine u pozitivnom, i to je taj prosjek. No sada, ja bih rekao da živimo u jednom periodu gdje jako puno čimbenika govori i ide u prilog daljnjem iznimno velikom rastu cijene zlata. Recimo, World Gold Council je prije dvije godine rekao da do 2030. godine bi cijena zlata mogla ići isključivo samo radi potražnje od centralnih banaka do 7000 dolara. Mi smo došli do 5600 dolara prije nekoliko mjeseci. Sad smo otprilike na 4500 zbog te jedne korekcije. Zaista je cijena zlata jako rapidno narasla i to je normalno", kaže.

Upitan za razliku između investicijskog zlata i "tradicionalne" štednje u zlatnom nakitu, odnosno za razliku između, recimo, zlatne poluge i zlatnog nakita, Ivanović tumači da je razlog zašto štedjeti u polugama, a ne u nakitu jednostavan - cijena.

"Razlika između kupovne i prodajne cijene kod investicijskog zlata je jako mala. Znači, vi možete vidjeti koja je burzovna cijena i otprilike ćete kupiti nekoliko posto iznad burzovne cijene tu zlatnu polugu ili kovanicu, a ukoliko je prodajete, dobit ćete otprilike oko burzovne cijene. Kod zlatnog nakita imate još jedan trošak, a to je PDV koji je dosta veliki. U Hrvatskoj 25%, plus i dosta velike zarade zlatara koje su zapravo opravdane, jer ipak ne prodaju se ogromne količine novca, tako da i oni moraju preživjeti. I tako da kad vi kupite taj jedan zlatni lančić, kada ga prodajete nakon nekoliko godina, treba vam gotovina, vi zapravo ne dobijate samo ne burzovnu cijenu, nego dobijate ispod."

"Kada govorimo o polugama i investicijskim zlatnicima, imate točno u zakonu što se podrazumijeva pod investicijskim zlatom. Kod poluga, to su polugice čistoće 99,5% na gore, standardiziranog oblika, a kod zlatnika oni su bili ili jesu bili novac, iskovani su poslije 1800. i imaju minimalnu čistoću od 90% zlata. Tako da vi gdje god idete u svijetu, svi znaju što je to, koliko mogu očekivati zlata da ima u toj poluzi ili u kovanici. I na taj način zapravo znate koliko vrijedi i koliko ćete dobiti za to", ističe.

Upitan je i koliko globalno u korist zlata ide raspadanje, dezintegriranje sustava nastalog u Bretton Woodsu, kada zapravo jest došlo do jedne promjene paradigme vezane uz zlato, a gdje je zlato ustupilo mjesto dolaru:

"Sad smo negdje najsličniji situaciji, tj. takozvana stagflacija, tj. imamo usporavanje gospodarstva i povećanu inflaciju i to je 70-ih godina prošlog stoljeća bilo iznimno povoljno za rast cijene zlata koja je eksplodirala u periodu od nekih 10 godina. Tako da sve ovo što se sad dešava, znači skidanje sa trona američkog dolara kao glavne rezervne valute, jer centralne banke mijenjaju dolare i u svoje bilance stavljaju zlato, zaista mijenja kompletnu sliku svijeta. Pogotovo u financijskom smislu, jer zlata nema u neograničenim količinama."

Kako vidi daljnji razvoj tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj i u regiji, odgovara:

"Slovenija je dosta razvijena zemlja zato što oni dugi niz godina, čak nekih 15-ak godina više od Hrvatske ulažu, imaju isplativo ulaganje u investicijsko zlato, a ovdje u Hrvatskoj mislim da ćemo kroz dvije godine negdje dosegnuti te razine ulaganja kao ostatka Europske unije. Tako da tržište će još uvijek rasti. I ono što je najbitnije zapravo je ta edukacija ljudi, da oni shvaćaju što im pruža to investicijsko zlato", naglašava.