U krizama se pokazuje da nema razvoja bez snažne suradnje financijskog sektora i realnog gospodarstva te bi banke u tim situacijama morale dati 'input' zadržavanju i nastavku gospodarske aktivnosti, poručio je u utorak s okruglog stola HGK predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač.

Žmegač, koji je i predsjednik Udruženja kemijske industrije HGK, sudjelovao je na okruglom stolu HGK “Kako potaknuti financiranje i razvoj”, koji je okupio oko sto sudionika iz financijske industrije, banaka, lizing kuća, iz nekih od najjačih hrvatskih proizvodnih tvrtki te iz raznih institucija.

“Nadamo se da smo sada na ‘rubu kraja’ pandemije, a kako svi imamo zaostatke oko godinu dana u investicijama, održavanju i proizvodnji, i s druge strane očekuje se rast BDP-a i gospodarske aktivnosti, to će sve trebati financirati, a posljedice pandemije su velike. Primjerice cijene sirovina su, poput ambalaže, metala i drugog otišle gore 30, 40 pa i više posto, i to treba moći financirati”, kazao je Žmegač.

Naglasio je važnost i zelene tranzicije, koje bez sudjelovanja banaka nema, jer EU fondovi su u redu, ali i daleko od dovoljnog što treba Hrvatskoj za tu tranziciju, u koju se Hrvatska mora što prije uključiti jer bez toga neće moći naprijed, a to znači i dostići određene standarde i industrijske i tehnološke i druge koje još nema.

“I za to je potreban ogroman novac, ali i znanje da se na pravi način investira, u čemu je ključna suradnja javne politike, znanosti, financijskog i realnog sektora i proizvodnje. Ako to budemo imali, kako i prave projekte s dodanom vrijednošću, Hrvatska će moći dostići te standarde, ali ne i ako ćemo EU fondove trošiti na infrastrukturu i projekte prošlosti. Treba nam razvoj, inovacije i tehnologije, i to sve treba napraviti sada i odmah, uz zajednički plan vlade, znanosti, industrije i banaka da bi u idućih pet do sedam godina napravili taj skok i uhvatili razvoj zelene energije, a to nije dovoljno jasno istaknuto u Nacionalnom programu oporavka”, poručio je Žmegač.

Predsjednik EIB-a Anton Kovačev naglasio je pak kako ta banka pomaže Hrvatsku i to će nastaviti i dalje, pri čemu je iznio podatak da je EIB do sada u Hrvatsku uložio više od 7 milijardi eura u različite programe, od poticanja gospodarstva, poduzetništva, turizma, poljoprivrede, energetike i drugo. “Za Hrvatsku je već išlo 530 milijuna eura koje smo potpisali prošle godine, a veći dio od toga ili oko 40 posto su bili ti covid krediti”, otkrio je Kovačev.

I izvršni direktor HBOR-a Vedran Jakšić naglasio je da ta banka dosta pomaže u pandemiji, te je u 2020. oko 43 posto svih novih plasmana bilo po ‘temi’ covida.

“U 2021. i dalje nudimo naše postojeće kreditne programe, ojačane covid programima s niskim kamatama i olakšanim mjerama osiguranja, ali ne zaboravljamo na investicije te je oko 50 posto kreditnog plasmana usmjereno u to. Ove godine planiramo zadržati slične razine plasmana kredita iz 2020. koja je iznosila oko 8 milijardi kuna”, kazao je Jakšić, dodajući da su kreditima pokrili gotovo sve djelatnosti, posebice turizam.

Član Uprave Addiko banke i predsjednik Udruženja banaka HGK Ivan Jandrić opisao je da poduzetnici u pandemiji od banaka naviše traže moratorije na kredite, što su banke i odobravale i, po njegovoj ocjeni, odradile dobro, a dodatno se banke jako bave i digitalizacijom kao pomoć poduzetnicima, i banci uz razne digitalne servise u što banke najviše i investiraju i na tome će i dalje biti veliki fokus.

“Moratoriji su jako regulirani u Hrvatskoj i EU, i sada polako istječu ili su neki i već istekli, i to se podudara sa većim aktivnostima i buđenjem gospodarstva te se očekuje da u idućem razdoblju poslodavci neće trebati moratorije nego da će se vratiti u redovne otplate rata”, kazao je Jandrić.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher istaknuo je da je HGK organizirala današnji okrugli stol s ciljem jačeg povezivanja i suradnje banaka i poslodavaca, jer će bez svježeg i povoljnog kapitala financijskih teško biti ostvariv dugoročni rast.

“Sada je iznimno važno da financijski sektor, u kontekstu prilika koje se otvaraju kroz EU fondove, pravovremeno pruži potporu hrvatskom gospodarstvu i realnom sektoru odnosno da ga prati sa spremnim kreditnim linijama, a s ciljem da zajedno dođemo do pozitivnog efekta na gospodarstvo, rast i zapošljavanje”, poručio je Zaher.

Iznio je i podatke da je stanje kredita u poslovnim bankama krajem travnja ove godine iznosilo 274,3 milijarde kuna te je bilo 0,7 posto više nego godinu dana prije. Od toga, stanje kredita sektoru kućanstava bilo je više za 2,7 posto, a poduzećima niže za 0,2 posto, dok se na osnovi transakcija bilježi rast i kod sektora poduzeća, od 1,2 posto i kod stanovništva, od 3,1 posto.