Kada su došli predstavnici SNS-a na vlast, došlo je do derogiranja nekih prava, napetosti između republike Srbije i Hrvatske. To se negativno reflektira na naša prava i položaj, rekao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov, gostujući u Pressingu na N1.
Tomislav Žigmanov i član predsjedništva i šef poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Srbije, Balint Pastor, bili su gosti Jugoslava Ćosića u emisiji Pressing.
VEZANE VIJESTI
Govorili su o pravima manjina i očekivanjima manjinskih stranaka uoči izbora.
Žigmanov je govorio o razlozima zašto je ta stranka odlučila ući u koaliciju s DS-om prije izbora.
“Programske osnove su iste. Iskustva koja smo imali su pozitivna. Manjinsku strukturu smo počeli graditi nakon 2000. godine i sve što imamo ostvarili smo zbog suradnje s DS-om. Nije uvijek bila idealna, ali je ta suradnja donijela ključne beneficije”, rekao je Žigmanov.
On je objasnio da treba pregovarati sa strankama na političkoj sceni koje imaju interes od zajedničke suradnje, ali treba imati mjere.
“Treba imati dostojanstvo, ne nuditi se svima na političkoj sceni. Treba imati u vidu da kada su došli predstavnici SNS-a, došlo je do derogiranja nekih prava, napetosti između Republike Srbije i Hrvatske, to se negativno reflektira na naša prava i položaj. Vidjeli smo da u danom političkom trenutku platforma DS-a bi nama osigurala neku vrstu perspektive”, rekao je Žigmanov.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata kaže da se Srbija obvezala da će osigurati parlamentarnu zastupljenost na svim razinama vlasti, a da se to ipak nije dogodilo, i da je problem u “prirodnom pragu”.
“Da bi vaša lista bila prijavljena i prihvaćena morate skupiti 10.000 potpisa. To za jednu zajedinicu koja ima oko 40 ili 50.000 glasača nije moguće. Kao da SNS mora prikupiti milijun potpisa. Prirodni prag odgovara većim manjinama”, naveo je Žigmanov.
Ima li kršenja manjinskih prava u Srbiji?
Tomislav Žigmanov kaže da, kada su u pitanju prava manjina u Srbiji, ne treba o njima govoriti zbirno.
“Hrvatska zajednica je specifična, ima mali broj pripadnika i zbog situacije iz 90-tih, ima specifične probleme”, naveo je on i kao primjer spomenuo situaciju s udžbenicima na hrvatskom jeziku.
“Institucije koje su nadležne, nisu ništa činile da se prevedu ili na drugi način napišu udžbenici na hrvatskom. Ni mađarsko nacionalno vijeće ni hrvatsko ne pravi udžbenike. Sada od prvog do osmog razreda imamo udžbenike tako što smo se dogovorili sa privatnim izdavačima, platili smo svojim novcem, a Hrvatska svojim donacijama platila tiskanje. To ima negativu poruku”, rekao je Žigmanov.
On dodaje da se hrvatska manjina osjeća kao neintegralni dio društva.
Srbija još nije napravila ključni iskorak kada su u pitanju rješavanje niza problema s kojima se treba suočiti. Bojim se da će sljedeći popis pokazati smanjeni broj pripadnika manjina, ali i čitavog stanovništva Srbije, naveo je Žigmanov.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
