Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a godišnje odnose oko 20 tisuća života. Među njima se ističe zatajenje srca - kronična bolest s ozbiljnom prognozom, koja nastaje kada srce više ne može učinkovito pumpati krv i osigurati tijelu dovoljnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima.
Više od 64 milijuna ljudi u svijetu živi sa zatajenjem srca. Simptomi zatajenja srca često su nespecifični – umor, nedostatak snage i daha, gušenje, “glad za zrakom”, bolovi u prsima, vrtoglavica ili nesvjestica – pa bolest često ostaje neprepoznata u ranoj fazi, prenosi nova.rs.
“Zatajenje srca ima ozbiljnu prognozu, ne preživi svaki drugi pacijent više od pet godina nakon postavljene dijagnoze. Iako se u javnosti govori o malignim bolestima kao najopasnijim, statistika pokazuje da je opterećenje zatajenjem srca veliko. Na temelju europske incidencije od 3,2 novooboljela na 1000 stanovnika, procjenjuje se da godišnje od ove bolesti oboli više od 21.000 ljudi. Za usporedbu, rak dojke dijagnosticira se kod oko 4600 ljudi žena, a karcinom prostate kod 2300 do 3100 muškaraca“, kaže prof. dr. Danijela Trifunović Zamaklar, kardiologinja Sveučilišnog kliničkog centra Srbije.
Glavna funkcija srca je pumpati krv i time opskrbljivati kisikom i hranjivim tvarima sve stanice u tijelu.
“Ova funkcija može biti oslabljena na dva osnovna načina. Prvi je oštećenje srčanog mišića – zbog koronarne bolesti, hipertenzije, kronične bolesti bubrega ili genetskih poremećaja – što dovodi do smanjene kontraktilnosti i smanjenog izbacivanja krvi iz srca. Drugi mehanizam podrazumijeva da srčani mišić ostaje krut, manje elastičan i često zadebljan. Tada se srce teško puni krvlju, a pumpanje se odvija pod povećanim tlakom zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom“, objašnjava prof. dr. Trifunović Zamaklar.
Zatajenje srca najčešće je bolest starosti – oko 10 posto ljudi starijih od 70 godina u svijetu ima ovu dijagnozu. No, zabrinjava što se dobna granica spušta. Suvremeni način života, stres i sve češća pojava koronarne bolesti kod mlađih osoba (npr. infarkt miokarda) dovode do povećanja učestalosti zatajenja srca i kod mlađe populacije. Iako se danas akutni srčani udari uspješnije liječe, oštećenja mišića koja mogu ostati često dovode do razvoja kroničnog zatajenja srca.
Rano prepoznavanje bolesti od ključne je važnosti jer omogućuje pravovremeno uvođenje suvremene terapije koja može značajno produžiti život i poboljšati njegovu kvalitetu. Tijekom posljednja tri desetljeća postignut je značajan napredak u liječenju zatajenja srca. Iako je zatajenje srca progresivno stanje, njegov tijek se može znatno usporiti i poboljšati kvaliteta života. Liječenje se temelji na tri osnovna pristupa: medikamentoznoj terapiji, promjeni načina života i nelijekovima.
“Što se suvremene medicinske terapije tiče, uz diuretike koji ublažavaju simptome, danas postoje četiri temeljna terapijska stupa – ACE inhibitori, blokatori mineralokortikoidnih receptora (MRA), beta-blokatori koji snižavaju tlak, usporavaju rad srca i čuvaju srčani mišić od daljnjeg propadanja te SGLT2 inhibitori, najnovija terapijska klasa koja je značajno unaprijedila liječenje zatajenja srca i bubrega”, kaže prof. dr. Trifunović Zamaklar.
Ovi su lijekovi izvorno korišteni u liječenju dijabetesa, ali su također pokazali izrazito korisne učinke kod pacijenata sa zatajenjem srca i bubrega.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!