Europski čelnici i dužnosnici ostali su iznenađeni nakon zapanjujućeg pada američke podrške Ukrajini prošlog tjedna. Mnogi još uvijek ne razumiju zašto se američki predsjednik Donald Trump tako bijesno okomio na ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog i zašto ponavlja dezinformacije koje se obično čuju u Kremlju.
Europski lideri nisu sudjelovali ni na rusko-američkim razgovorima u Rijadu. Ne znaju ni kada će SAD predstaviti Kijevu predloženi mirovni sporazum ili ispuniti svoju prijetnju da će im okrenuti leđa u sukobu. Ukratko, ne znaju što će se sljedeće dogoditi, piše CNN.
“Udarac za udarcem”
Armida van Rij, viša znanstvena suradnica i voditeljica europskog programa u londonskom think tanku Chatham House, navodi da je dodatno šokirao i način na koji je sve to izvedeno. “Udarac za udarcem, u svega nekoliko dana, to je bio pravi šok za kontinent.”
Europa je odgovorila organiziranjem izvanrednog summita u Parizu, no ključni gradovi malo su se pogubili u svojim ciljevima. Mirovne snage, povećana obrambena potrošnja i nova vojna pomoć – to su prijedlozi koji su izneseni, ali ne zajednički, u zboru. I tako s jedne strane imamo razbacane ideje i namjere Europe, a s druge strane su SAD i Rusija koje su odjednom postale prijateljske zemlje, koje su izbacile ukrajinske zahtjeve i teritorije s pregovaračkog stola.
Neki stručnjaci smatraju da bi dobro došlo da ispliva neki europski lider koji bi mogao izgraditi most između Kijeva i Washingtona. Britanac Keir Starmer i Francuz Emmanuel Macron najočitiji su kandidati, a obojica će sljedeći tjedan posjetiti DC.
Ipak, Europa nije poznata po svom jedinstvu po pitanju obrane, a osim toga, svaki europski čelnik ima izborne ili ekonomske probleme kod kuće. Osim toga, tu je i škakljivo pitanje kada i koliko snažno uzvratiti Trumpu – vlade znaju da bi prekid tog odnosa mogao ići na ruku Moskvi.
“Ne želimo pokvariti naš odnos s Amerikom. No, što učiniti kada tvoj najbliži saveznik ode u krevet s tvojim najgorim neprijateljem?”, rekao je britanski obrambeni analitičar Nicholas Drummond.
Snage na terenu
Iako je Europa očekivala da će Trump biti manje zainteresiran za ukrajinsku borbu za suverenitet, nitko nije očekivalo da će se sve dogoditi ovako odjednom i iznenada. Prizor sadašnjeg američkog predsjednika koji za rusku invaziju optužuje svog opkoljenog saveznika bio je zapanjujući i izazvao je jedinstvenu osudu europskih čelnika. Europa je bila šokirana.
No, nije trebala biti jer su mjesecima Trump i njegovi bliski suradnici spekulirali o početku i hipotetskom kraju rata u Ukrajini, te su pokazali ravnodušnost prema suverenitetu Kijeva što je signaliziralo da dolazi oštra promjena u politici.
Van Rij navodi da su se europski lideri trebali okupiti odmah nakon Trumpove pobjede kako bi dogovorili europski plan, no to se nije dogodilo.
Postoje dvije budućnosti: jedna s mirovnim sporazumom i druga bez. Ali bilo koji scenarij zahtijeva europsko vodstvo jer je Trump već obznanio da njegovi prioriteti leže u Indo-Pacifiku i među vlastitim granicama.
Starmer je prvi među Europljanima otišao korak dalje kada je poručio da će Velika Britanija biti spremna poslati trupe kako bi se održao dogovoreni mir u Ukrajini. Zapadni dužnosnici rekli su da bi to uključivalo nešto manje od 30.000 vojnika.
Ove napore predvode Britanija i Francuska, koja je prva takvo nešto predložila još prošle godine, no tada je dobila odbijenicu. Očekuje se da će Starmer i Macron predstaviti Trumpu te planove u Washingtonu sljedeći tjedan.
No, sve to otvara niz pitanja. Primjerice, ako vojnike NATO snaga napadnu ruski vojnici na tlu Ukrajine koja nije članica NATO-a, kakvu razinu odgovora će to izazvati? Osim toga, Starmeru će trebati podrška iz Europe jer se vojska smanjila nakon ratova u Iraku i Afganistanu.
Bolan razlaz
Slanje vojnika nije popularna ideja. Što je još važnije, Poljska – koja se može pohvaliti najvećom vojskom među europskim članicama NATO-a – također oklijeva i plaši se da bi takav potez učinio njene granice ranjivijima.
CNN navodi da postoji velika mogućnost da Zelenski odbije mirovni sporazum, koji su dogovorili SAD i Rusija, ili da Putin ne pristane na mirovne snage. Podrška Europe tada bi postala ključna ako Ukrajina želi nastaviti s teškim ratom kojem se ne nazire kraj. I tada će trebati puno više od riječi – Europa će također morati popuniti prazninu u vojnoj pomoći.
Zapadni dužnosnici rekli su ovaj tjedan da je Kijev vjerojatno dobio dovoljno vojnih zaliha koje bi trebale potrajati do ljeta. No, gubitak američkih doprinosa bio bi veliki udarac. Desetljećima su Europa i SAD surađivali i gradili odnos, koji je sada pod pritiskom i moglo bi doći do razlaza.
“SAD napušta 70 godina suradnje”, rekao je jedan britanski zakonodavac ovog tjedna za CNN.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare