Stručnjaci otkrivaju zašto nikada ne biste trebali trljati oči

Prije nego što počnete trljati oči, možda biste trebali dvaput razmisliti o mogućim posljedicama. Iako se trljanje očiju može činiti bezazlenim, osobe koje često trljaju oči izložene su riziku od infekcija ili oštećenja rožnice, piše Science Alert.

Srećom, postoji niz čestih uzroka svrbeža očiju koji se mogu liječiti kako bi se smanjila potreba za trljanjem.

Svrbež i iritacija očiju među najčešćim su razlozima zbog kojih pacijenti posjećuju očne liječnike. Imamo iskustva u liječenju uzroka trljanja očiju i njegovih posljedica, koje ponekad zahtijevaju posebne kontaktne leće ili transplantaciju rožnice.

Uzroci trljanja očiju

Trljanje očiju često je reakcija koja se javlja kada oči osjećamo neugodno ili nas svrbe. Najčešći razlog tog osjećaja svrbeža je alergijski konjunktivitis, koji čini gotovo 50 posto slučajeva svrbeža.

Alergijski konjunktivitis upalna je reakcija spojnice, prozirne ovojnice na površini oka. Alergeni se vežu za površinu stanica, što na kraju dovodi do oslobađanja upalnih kemijskih molekula koje izazivaju osjećaj svrbeža.

Osobe mogu osjetiti crvenilo, oticanje i male kvržice s unutarnje strane kapaka.

Ponekad potreba za trljanjem nastaje zbog osjećaja pijeska u oku, suhoće ili dojma da je nešto zapelo u oku. To je često simptom sindroma suhog oka ili blefaritisa.

Potreba za trljanjem očiju može se javiti i zato što kapci svrbe, često zbog drugih stanja poput dermatitisa, odnosno upale kože kapaka.

Zbog anatomije kapka i tankog vanjskog sloja kože, zvanog epidermis, područje oko očiju osjetljivije je na iritacije iz okoliša ili kontaktnih leća.

Trljanje očiju faktor je rizika za bolesti rožnice

Najozbiljniji rizik povezan s trljanjem očiju je razvoj keratokonusa, stanja u kojem rožnica – prozirni prednji dio oka – postaje sve tanja i nepravilnijeg oblika.

Dok zdrava rožnica ima više sferični oblik, kod keratokonusa postaje strmija i poprima stožasti oblik. Keratokonus često uzrokuje visok stupanj nepravilnog astigmatizma, odnosno nepravilnosti zakrivljenosti rožnice koja dovodi do zamućenog vida.

Srećom, keratokonus se danas može liječiti postupkom koji se naziva umrežavanje rožnice (corneal cross-linking), a koji u mnogim slučajevima može zaustaviti daljnje napredovanje bolesti. Tijekom tog postupka kolagenska vlakna međusobno se povezuju kako bi se rožnica ojačala.

Mnogi pacijenti s keratokonusom trebaju posebne kontaktne leće kako bi postigli optimalan vid, čak i nakon liječenja.

U najtežim slučajevima pacijenti mogu trebati transplantaciju rožnice kako bi se oštećeno tkivo zamijenilo zdravim donorskim tkivom.

Druga stanja povezana s trljanjem očiju

Abrazija rožnice je ogrebotina na tankom, prozirnom sloju koji prekriva rožnicu, a može nastati zbog agresivnog trljanja očiju ili nokta koji slučajno dodirne rožnicu.

Takva ozljeda izuzetno je bolna i obično uzrokuje zamućen vid. Abrazije rožnice zahtijevaju liječenje antibioticima kako bi se spriječila infekcija.

Trljanje očiju može uzrokovati i subkonjunktivalno krvarenje. To se događa kada trljanje ošteti malu krvnu žilu na površini oka pa oko izgleda vrlo crveno.

Iako može izgledati i djelovati zabrinjavajuće, subkonjunktivalno krvarenje zapravo je poput modrice na površini oka i ne uzrokuje trajna oštećenja. Obično prolazi samo od sebe unutar jednog do dva tjedna.

Konjunktivitis, poznatiji kao upala spojnice ili „ružičasto oko“, infekcija je spojnice koja se može širiti trljanjem očiju. Mogu ga uzrokovati virusi ili bakterije.

Ako morate dodirivati oči, dobra je praksa prvo oprati ruke kako biste spriječili širenje infekcije. Virusni oblici konjunktivitisa vrlo su zarazni pa trebate biti posebno oprezni s trljanjem očiju ako ste bili u kontaktu s osobom koja ima upalu spojnice.

Liječenje svrbeža očiju

Većina ljudi trlja oči, a da toga nije ni svjesna. No postoje načini za rješavanje osnovnih problema koji potiču potrebu za trljanjem.

Često mogu pomoći lijekovi bez recepta i kućni pripravci. Jedan od tretmana koji pomaže kod većine uzroka svrbeža jest korištenje umjetnih suza. Savjet: držite ih u hladnjaku jer rashlađene djeluju još bolje.

Kod alergijskog konjunktivitisa važno je izbjegavati alergene koji izazivaju simptome. Primjerice, ako su alergije povezane s peludi, boravak u zatvorenom prostoru, nošenje sunčanih naočala ili ispiranje lica nakon boravka vani može pomoći u smanjenju količine alergena oko očiju.

Sljedeća mogućnost su umjetne suze bez recepta koje mogu pomoći isprati alergene iz očiju.

Općenito je najbolje izbjegavati kapi koje reklamiraju da „uklanjaju crvenilo“, jer pružaju samo privremeno olakšanje, ali nose i rizik od nuspojava. Hladni oblozi također mogu pomoći u ublažavanju svrbeža i smanjiti potrebu za trljanjem očiju.

Ako svrbež i dalje ne prolazi, sljedeći korak su antialergijske kapi za oči koje su dostupne sa ili bez recepta. Postoje lokalni pripravci koji djeluju kao antihistaminici, stabilizatori mastocita ili kombinacija oboje.