Predsjednik SAD-a Donald Trump sugerirao je da je Ukrajina odgovorna za rat s Rusijom, iznoseći niz tvrdnji iz svoje rezidencije Mar-a-Lago na Floridi. Govoreći pred novinarima, Trump je komentirao popularnost predsjednika Volodimira Zelenskog, kao i činjenicu da Ukrajina nije održala planirane izbore zbog ratnog stanja. Kasnije je ponovio te tvrdnje u oštroj objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Trumpove izjave – koje su u nekim dijelovima sličile ruskim narativima o ratu – došle su samo nekoliko sati nakon što su američki dužnosnici u Rijadu održali sastanak s ruskom delegacijom kako bi započeli pregovore o okončanju sukoba, koji traje gotovo tri godine.
Zelenski je kasnije optužio Trumpa da “živi u prostoru dezinformacija“, kojeg je stvorila Rusija.
BBC je provjerio Trumpove tvrdnje.
Tvrdnja: “Zelenski je diktator bez izbora“
Trump je ukazao na činjenicu da Ukrajina nije održala predsjedničke izbore od 2019. godine, kada je Zelenski, tada komičar bez političke baze, pobijedio na izborima.
U svojoj objavi na Truth Social, Trump ga je nazvao “diktatorom bez izbora“.
Prvi petogodišnji mandat Zelenskog trebao je završiti u svibnju 2024. No, Ukrajina je pod ratnim stanjem od ruske invazije u veljači 2022., što znači da su izbori suspendirani.
Zakoni o ratnom stanju u Ukrajini doneseni su još 2015. godine, ubrzo nakon što je Rusija anektirala Krim, a godinama prije nego što su Zelenski i njegova stranka došli na vlast.
Neovisni promatrači iz OESS-a ocijenili su izbore 2019. godine kao “kompetitivne i da su generalno poštovali temeljne slobode“. Zelenski je u drugom krugu osvojio 73% glasova.
Zelenski je obećao održati nove izbore nakon završetka rata, ali još nije potvrdio hoće li se ponovno kandidirati. Stručnjaci ističu da bi održavanje izbora prije završetka sukoba bilo praktički nemoguće, jer ruski napadi na ukrajinske gradove i dalje traju, a milijuni Ukrajinaca su raseljeni ili žive pod ruskom okupacijom.
Trumpova izjava o izborima došla je samo nekoliko sati nakon što je Kremlj osporio legitimitet Zelenskog, tvrdeći da mu je istekao mandat – što Moskva ponavlja već mjesecima. 28. siječnja, ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je Zelenskog “nelegitimnim“ u intervjuu za ruske medije.
Govoreći o situaciji s izborima, Trump je dao naslutiti da je svjestan da se to pitanje koristi kao ruski argument za delegitimizaciju Zelenskog, rekavši:
“To nije ruska stvar, to dolazi od mene, iz drugih zemalja.”
Zelenski je ranije izjavio da bi bilo “apsolutno neodgovorno“ raspravljati o izborima usred rata.
Tvrdnja: “Njegova popularnost je pala na 4%“
Trump je također tvrdio da je popularnost Zelenskog pala na samo 4%, no nije naveo nikakav izvor za ovu tvrdnju.
Budući da su milijuni Ukrajinaca izbjegli iz zemlje, a petina teritorija je pod ruskom okupacijom, teško je provesti točna istraživanja javnog mnijenja. No, neka anketiranja su ipak provedena putem telefonskih ispitivanja, piše BBC.
Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) iz ovog mjeseca, 57% Ukrajinaca izjavilo je da i dalje vjeruje Zelenskom.
Međutim, to je pad u odnosu na:
- 77% na kraju 2023. godine
- 90% u svibnju 2022. godine
To znači da je njegova popularnost pala, ali daleko od tvrdnje o 4% podrške.
Neki drugi rezultati pokazuju da bi u eventualnom prvom krugu izbora Zelenski zaostajao za svojim najbližim rivalom, bivšim vojnim zapovjednikom Valerijem Zalužnim, što sugerira da bi se njih dvojica natjecali u drugom krugu.
Nakon Trumpovih komentara, ruski mediji su odmah prenijeli tvrdnju o 4% podrške, pozivajući se na anketu koju je na Telegramu proveo Oleksandr Dubinski, ukrajinski zastupnik i kritičar Zelenskog.
Dubinski je u Ukrajini optužen za izdaju, a vlasti tvrde da je djelovao po nalogu ruske obavještajne službe – što on negira.
Tvrdnja: “Nikada niste trebali započeti rat“
Ukrajinske vlasti izrazile su nezadovoljstvo što nisu bile uključene u pregovore u Rijadu, no Trump je odbacio te primjedbe.
“Imali ste tri godine da završite rat”, rekao je Trump, sugerirajući da je Kijev odgovoran za početak sukoba.
Sličnu tvrdnju često koristi i Kremlj, a Putin je u veljači 2024. u intervjuu s Tuckerom Carlsonom rekao:
“Oni su ti koji su započeli rat 2014. Naš cilj je zaustaviti ga.”
Međutim, Ukrajina nije započela rat. Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., nakon što je anektirala Krim 2014.
Aneksija je uslijedila nakon što su masovni prosvjedi u Ukrajini svrgnuli proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Nakon toga, Rusija je podržala separatističke snage u istočnoj Ukrajini, optužujući Kijev za diskriminaciju i genocid nad ruskim govornicima. Međunarodni sud pravde odbacio je te tvrdnje.
Nakon propasti sporazuma koji su trebali okončati sukobe nakon 2014., Rusija je krajem 2021. započela masovno gomilanje vojske na ukrajinskoj granici.
Putin je 24. veljače 2022. pokrenuo invaziju, tvrdeći da joj je cilj “demilitarizirati i denacificirati“ Ukrajinu te spriječiti njeno pridruživanje NATO-u.
Međutim, na ukrajinskim parlamentarnim izborima, podrška desničarskim kandidatima bila je samo 2%.
Zelenski je židovskog porijekla, a njegova stranka se smatra centrističkom.
NATO je još 2021. godine izjavio da je Ukrajina potencijalni kandidat za članstvo u savezu, ali tada nije bila u formalnom procesu pristupanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare