"Domovina ili smrt" - Kako bi se Kuba branila od američkog napada

Helen Yaffe tijekom svojih čestih putovanja na Kubu u posljednjih 30 godina pamti jedan trenutak kada je uragan četvrte kategorije krenuo prema otoku. Akademkinja i autorica podcasta tada je živjela u kući s još 13 ljudi, a kada je oluja stigla, nije bilo panike — svi su već znali svoju ulogu, piše Al Jazeera.

Neki su pratili starije i ranjive susjede do skloništa. Drugi su se pripremali za uklanjanje ruševina nakon što vjetrovi oslabe.

Kubanski sustav nacionalne obrane od prirodnih katastrofa Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija više su puta pohvalili zbog uspješnog smanjivanja broja žrtava unatoč čestim ekstremnim vremenskim pojavama.

Sada Havana pokušava primijeniti sličan model na drugu prijetnju: mogući vojni sukob sa Sjedinjenim Državama, nakon što je retorika predsjednika Donalda Trumpa prema Kubi u srijedu dodatno zaoštrena, a američki savezni tužitelji podigli optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra — što predstavlja najveću eskalaciju između dviju zemalja posljednjih godina.

Optužnica se odnosi na incident iz 1996. godine u kojem su poginula četvorica američkih državljana nakon što su kubanski borbeni zrakoplovi navodno srušili letjelice kojima su upravljali kubanski emigranti. Castra se tereti za zavjeru radi ubojstva američkih državljana, četiri točke optužnice za ubojstvo i dvije za uništavanje zrakoplova.

Usred rastućih napetosti, kubanska Civilna obrana u subotu je objavila višestranični priručnik pod naslovom Obiteljski vodič za zaštitu od vojne agresije, u kojem su navedene odgovornosti obitelji u slučaju američkog napada, kao i brojni sigurnosni protokoli.

Priručnik proizlazi iz kubanske obrambene doktrine nazvane Rat cijelog naroda, usvojene nakon raspada Sovjetskog Saveza, koja predviđa otpor stranoj invaziji mobilizacijom cjelokupnog civilnog stanovništva kroz gerilski rat, lokalne milicije i mreže civilne zaštite, objasnila je Yaffe.

„Svi na Kubi prolaze vojnu obuku i uključeni su u sustav nacionalne obrane”, rekla je Yaffe, profesorica političke ekonomije Latinske Amerike na Sveučilištu Glasgow i voditeljica podcasta Cuba Analysis, za Al Jazeeru.

Castrova optužnica posljednja je u nizu eskalacijskih poteza koji uključuju pojačane američke izviđačke letove uz kubansku obalu posljednjih mjeseci, pokušaj u američkom Senatu da se ograniče Trumpove ovlasti za uporabu vojne sile protiv otoka — koji je tijesno propao — te izvršne uredbe kojima je Kuba proglašena „značajnom prijetnjom” nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

Trump je također otvoreno izjavio da je „Kuba sljedeća”. Analitičari stoga smatraju da bi američka vojna operacija mogla biti neposredna.

Iako su mišljenja podijeljena, neki stručnjaci tvrde da Kuba nije potpuno bespomoćna unatoč nestancima struje, nestašicama goriva izazvanim američkom naftnom blokadom i gubitku venezuelanskih energetskih isporuka nakon svrgavanja Nicolása Madura iz Caracasa.

Obrana usred razorne gospodarske krize

Matias Brum, docent ekonomije na urugvajskom sveučilištu ORT, upozorio je da bi ono što se sada događa na Kubi moglo predstavljati ozbiljno upozorenje za cijelu regiju.

„Bio sam uvjeren da SAD nikada neće izvršiti invaziju niti poduzeti nešto slično, ali onda su intervenirali i oteli Madura”, rekao je Brum za Al Jazeeru.

„Trumpa sada shvaćam ozbiljno. Prije ga nisam ozbiljno doživljavao, ali sada me strah.”

Lijevo orijentirane države regije vjerojatno će pažljivo pratiti svaki mogući potez protiv Kube, osobito zemlje poput Kolumbije i Meksika, kojima je Trump također prijetio invazijom, dodao je.

Iskorištavajući rastuću kubansku krizu, američki državni tajnik Marco Rubio u srijedu je ponudio „novi odnos” između dviju zemalja, uključujući pomoć od 100 milijuna dolara u hrani i lijekovima za Havanu, nadovezujući se na raniju Trumpovu ponudu kojoj je predsjednik Díaz-Canel rekao da je otvoren.

Rubio pritom nije priznao da je gospodarska kriza velikim dijelom posljedica višedesetljetne američke blokade Kube, već je za nestašice struje, hrane i goriva okrivio kubansko vodstvo.

Sebastian Arcos, direktor Instituta za kubanske studije pri Florida International Universityju, dijeli Rubioov stav te tvrdi da je kubanska kriza započela prije 30 godina raspadom Sovjetskog Saveza i da je „tvrdoglavost vlasti odgovorna za gospodarski kolaps”, a ne američke sankcije ili blokada.

Bez obzira na različita tumačenja uzroka krize, Carlos Malamud smatra da Kuba ipak ima određene prednosti u odvraćanju američkog napada u usporedbi s Venezuelom, iako bi sve dublja humanitarna katastrofa mogla oslabiti njezine mogućnosti obrane.

„To je ključni problem kubanske situacije, jer razmjeri krize predstavljaju gotovo terminalno stanje”, rekao je.

Venezuelaski model „neće funkcionirati na Kubi”

Kada su američke snage 3. siječnja otele Madura, brzina operacije šokirala je svijet. No među 32 osobe poginule u sukobima bili su i Kubanci — vojnici koji su pružili „iznimno žestok otpor”, rekla je Yaffe.

Čak je i sam Trump to priznao, dodala je.

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je u ponedjeljak da bi svaki američki vojni napad na Kubu doveo do „krvoprolića” te da otok ne predstavlja prijetnju.

„Govore o venezuelanskom modelu i pitanje je bilo: bi li pokušali isti model na Kubi? To na Kubi neće uspjeti”, rekla je Yaffe.

„Poruka kubanskog vodstva, ali i kubanskog naroda, glasi: ‘Misle da je to bio žestok otpor? To su bila 32 Kubanca. Zamislite što bi bilo kada bi došli ovdje — bilo bi ih 10 milijuna.’”

Carlos Malamud, argentinski analitičar za Latinsku Ameriku pri madridskom institutu Elcano Royal Institute, slaže se da Kuba predstavlja bitno drukčiji izazov od Venezuele.

Kubanska vojska, kaže, bolje je obučena i opremljena od venezuelanske.

Sebastian Arcos, međutim, ima potpuno drukčiji pogled na kubanske oružane snage.

„Kubanska vojska je zastarjela. Ima vrlo male šanse protiv SAD-a”, rekao je za Al Jazeeru.

„Kuba je teža meta od Venezuele, ne toliko vojno, koliko zato što je desetljećima imala vremena pripremati se za takav scenarij.”

No svi analitičari slažu se da geografija igra ključnu ulogu.

Blizina Kube SAD-u znači da je kubanska „sposobnost odgovora”, uključujući zračne snage, mnogo ozbiljnija nego što je Washington imao protiv sebe u Caracasu ili Iranu — gdje SAD i Izrael od 28. veljače vode rat protiv Teherana, iako trenutačno postoji krhko primirje — rekao je Malamud.

Svaki napad na Kubu, upozorava, nosi vrlo realnu mogućnost kubanskog odgovora koji bi mogao dosegnuti američke gradove.

„Sposobnost izazivanja gubitaka među civilnim stanovništvom i u američkim gradovima, primjerice Miamiju, znatno je veća”, rekao je.

Arcos smatra da bi Kuba mogla napasti američke civilne centre kako bi okrenula američko javno mnijenje protiv Trumpove administracije.

Američki portal Axios u nedjelju je objavio izvješće — pozivajući se na nepotvrđene američke obavještajne podatke — prema kojem je Kuba nabavila 300 vojnih dronova i planira moguće napade na Guantanamo Bay, američke ratne brodove i Key West.

Yaffe i Malamud skeptični su prema tim informacijama te smatraju da Kuba ne želi vojni sukob. Arcos, međutim, tvrdi da izvješće „ima smisla”, budući da Kuba tradicionalno održava bliske odnose s Rusijom i Kinom te sigurnost uvijek stavlja među prioritete, čak i u uvjetima oskudice.

Kuba je u međuvremenu osudila izvješće kao pokušaj stvaranja opravdanja za američki napad i poručila da ima pravo na samoobranu od bilo kakve američke agresije.

U Havani se, barem zasad, sve glasnije čuje slogan koji se širi otokom dok pritisak raste, kaže Yaffe:

„Aqui no se rinde nadie — Ovdje se nitko ne predaje.”