SAD podigao optužnicu protiv Castra, Kubanci: "Nitko neće doći ovamo i zabiti američku čizmu u naše tlo"

Podignuta je optužnica protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra u Sjedinjenim Državama, rekao je u srijedu za Reuters visoki dužnosnik administracije predsjednika Donalda Trumpa, što predstavlja eskalaciju pritiska Washingtona na komunističku vlast tog karipskog otoka. , što je izazvalo strahove od scenarija sličnog venezuelanskom putem „odsijecanja glave“ vodstva države.

Sjedinjene Države navodno bivšeg predsjednika terete za rušenje dvaju zrakoplova organizacije „Brothers to the Rescue“, skupine protuvladinih aktivista u egzilu, pri čemu su 1996. godine poginule četiri osobe, piše Drop Site News.

Incident je bio vrhunac višemjesečnih provokacija i redovitih upada zrakoplova te organizacije u kubanski zračni prostor.

Sve je više znakova da situacija koju je Trump nametnuo Kubi dolazi do točke pucanja. Ranije ovog mjeseca SAD je uveo novi paket sankcija toj zemlji, za koji su stručnjaci UN-a upozorili da bi mogao izazvati „energetsko izgladnjivanje“ otočne države.

Posljednjih dana izbili su prosvjedi jer je nezadovoljstvo zbog urušavanja gospodarstva usmjereno prema vlastima – upravo ono što je američka politika osiromašivanja pokušavala postići. Istodobno, izvješća pokazuju da je broj američkih vojnih izviđačkih letova u blizini otoka naglo porastao posljednjih tjedana, što je izazvalo strah od moguće vojne operacije.

Asimetrično ratovanje

Ta neravnoteža moći ipak ne znači da je Kuba bespomoćna. Suočena s neprijateljski raspoloženim, bogatim i moćnim protivnikom udaljenim svega 90 milja od svoje obale, kubanska vlada prihvatila je doktrinu asimetričnog ratovanja – oslanjajući se na vlastito stanovništvo kao oblik strateške dubine za otpor invaziji.

„Strana agresija, bez obzira odakle dolazila, samo bi ujedinila kubanski narod“, rekao je Gerardo Hernández Nordelo za Drop Site News. Hernández je danas nacionalni koordinator Odbora za obranu revolucije. „Čak i oni koji se ne slažu s ovom vladom, oni koji se žale na nestašice i kritiziraju vlast, ujedinili bi se u obrani suvereniteta svoje zemlje.“

Kubanska obrambena strategija temelji se na doktrini poznatoj kao „Narodni rat“, prema kojoj svaka radno sposobna odrasla osoba ima određenu ratnu ulogu, uz obuku za vođenje nekonvencionalnog narodnog rata s ciljem iscrpljivanja protivnika. Zemlja je organizirala jedanaest vježbi „Nacionalnog dana obrane“ radi promicanja te doktrine i pripreme društva za mogući vojni sukob. Zabrinutost zbog moguće američke operacije toliko je porasla da je kubanska Civilna zaštita nedavno objavila „Obiteljski vodič za zaštitu od vojne agresije“, koji uključuje savjete prve pomoći i upute za izbjegavanje sumnjivih predmeta.

Kubanska vlada preživjela je desetljeća otvorenog i prikrivenog neprijateljstva SAD-a. Zrakoplove organizacije „Brothers to the Rescue“ angažirao je José Basulto, samoproglašeni operativac CIA-e koji je priznao sudjelovanje u terorističkim aktivnostima usmjerenima na rušenje kubanske vlade.

Kuba je redovito diplomatskim kanalima tražila od SAD-a da zaustavi letove, no Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) reagirala je tek nakon rušenja dvaju zrakoplova. Prema deklasificiranim dokumentima koje je objavio National Security Archive, Bijela kuća bila je svjesna opasnosti tih provokacija i upozoravala na „najgori mogući scenarij“ koji se na kraju i ostvario.

Trump prijeti "preuzimanjem"

Trumpove nedavne prijetnje da će „preuzeti“ Kubu, zajedno s gubitkom energetskih isporuka iz Venezuele i optužnicom protiv Castra, možda predstavljaju najozbiljniju prijetnju kubanskoj neovisnosti od revolucije 1959. godine.

U intervjuu za Drop Site News u travnju Gerardo Hernández Nordelo – koji je i sam proveo 16 godina u američkom zatvoru zbog špijunaže usmjerene na infiltraciju radikalnih kubanskih emigrantskih skupina, uključujući i one povezane s operacijama „Brothers to the Rescue“ – doveo je u pitanje ulogu tvrdolinijaških frakcija u Miamiju u oblikovanju američke politike prema Kubi, posebno državnog tajnika Marca Rubija. Hernández tvrdi da te skupine prikazuju iskrivljenu i netočnu sliku kubanskog društva te da su njihovi interesi suprotni interesima većine američkog stanovništva.

„Ako Sjedinjene Države budu slušale malu skupinu savjetnika koji šire dezinformacije o tome što se doista događa na Kubi, osuđene su na neuspjeh“, rekao je. „Bio bi to masakr koji ne bi bio dobar ni za jedan narod.“

"Neće biti predaje"

Konvencionalni rat s američkom vojskom neizbježno bi bio izrazito neravnopravan: godine embarga i gubitak Sovjetskog Saveza kao obrambenog partnera nakon Hladnog rata ozbiljno su oslabili službenu kubansku vojsku. Nedavna analiza američke vojne publikacije SOFREP procjenjuje da Kuba danas raspolaže s manje od dvadeset operativnih vojnih zrakoplova – uglavnom iz sovjetskog razdoblja – uz jednako ograničene i zastarjele pomorske i protuzračne kapacitete.

Mnogi Kubanci koji podupiru vlast također su izrazili spremnost na otpor vojnoj okupaciji zemlje, što bi moglo zakomplicirati Trumpove planove za nasilnu promjenu režima u Havani.

„Kuba ne predstavlja prijetnju ni vladi ni narodu Sjedinjenih Država, ali ako postoji jedna riječ koja je izbrisana iz kubanskog rječnika, onda je to riječ ‘predaja’. Ovdje neće biti predaje; nitko neće doći ovamo, zabiti američku čizmu u naše tlo i govoriti nam što ćemo raditi u vlastitoj zemlji“, rekla je Lizara Corona, članica jedne od kubanskih dobrovoljačkih civilnih milicija iz četvrti Diez de Octubre, u intervjuu za Drop Site News u Havani u travnju.

Corona je upravo završila obilježavanje godišnjice proglašenja socijalističkog karaktera Kubanske revolucije zajedno s tisućama drugih pripadnika milicije u Havani. Proslava je održana na istom mjestu u četvrti Vedado gdje je Fidel Castro prije 65 godina izrekao tu deklaraciju tijekom komemoracije žrtvama američkog bombardiranja kubanskih vojnih aerodroma – događaja koji su prethodili neuspješnoj invaziji u Zaljevu svinja 1961. godine, pod pokroviteljstvom CIA-e.

Opravdanje daljnje agresije

Kubanska vlada surađivala je s Katoličkom crkvom putem humanitarne organizacije Caritas kako bi primila američku humanitarnu pomoć, uključujući pošiljku vrijednu tri milijuna dolara u siječnju te drugu pošiljku vrijednu sedam milijuna dolara najavljenu u veljači. Ta pomoć, namijenjena stanovnicima pogođenima uraganom Melissa koji je krajem listopada 2025. pogodio Kubu, još nije u potpunosti isporučena. Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossío izjavio je da je stvarno dostavljena roba u vrijednosti od samo 2,5 milijuna dolara. U istom intervjuu za NBC Rubio je rekao da je pomoć „zadržana“.

„Stvarnost je da, ako su Sjedinjene Države iskreno zainteresirane pomoći kubanskom narodu, onda je suradnja s vladom kubanskog naroda jedini put naprijed“, rekao je de la Cruz za Drop Site News. „Odbijanje SAD-a da to učini dio je šireg plana prema kojem bi ‘ponuda humanitarne pomoći’ trebala propasti ili se uopće ne ostvariti, kako bi se potom opravdala daljnja agresija.“