Europa u stalnom strahu: Putinov "prozor prilike" je upravo nastupio

Europske vlade strahuju da će Vladimir Putin ovo vidjeti kao svoj trenutak za djelovanje.

Obrambeni dužnosnici i zakonodavci strahuju da će Kremlj sljedeću godinu ili dvije - dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a EU još nije ojačala svoje vojne kapacitete - smatrati razdobljem za testiranje predanosti Zapada NATO-u, prema trojici europskih političara izravno upoznatih s tim raspravama. Iako je ruski rat u Ukrajini pokazao granice moći Moskve, ruski predsjednik već dugo signalizira želju za zauzimanjem dodatnog teritorija.

"Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo - postoji ruski ‘prozor prilike’“, rekao je Mika Aaltola, finski zastupnik desnog centra u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta.

"SAD se povlači iz Europe, transatlantski odnosi su u rasulu, a EU još nije u potpunosti spremna sama preuzeti odgovornosti.“

Iako obrambeni dužnosnici i kreatori politika ne isključuju mogućnost da Putin pokrene kopnenu ofenzivu na neku članicu NATO-a, smatraju da je to malo vjerojatno s obzirom na to koliko su ruske snage iscrpljene ratom u Ukrajini, prema riječima jednog visokog NATO diplomata i trojice visokih europskih obrambenih dužnosnika.

Umjesto toga, mnogo je vjerojatnije da će poduzeti ciljaniju akciju ili provesti upad osmišljen tako da stvori nejasnoće, nadajući se da će izazvati podjele unutar NATO-a oko toga doseže li takav potez prag za aktiviranje članka 5 o zajedničkoj obrani, rekao je Aaltola.

Članak 5 propisuje da saveznici oružani napad na jednu članicu trebaju smatrati "napadom na sve“, no Trump je NATO nazvao „papirnatim tigrom“. Dužnost bi trebao napustiti u siječnju 2029.

Putin bi mogao "horizontalno eskalirati prema drugom susjedu, pokušavajući izbjeći ponižavajuće pregovore s Ukrajinom“, rekao je za POLITICO Gabrielius Landsbergis, bivši ministar vanjskih poslova Litve, koji je također upozoravao na Putinov "prozor prilike“.

Iako su europska izdvajanja za obranu znatno porasla nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., puni učinak toga osjetit će se na terenu tek za nekoliko godina, prema Planu spremnosti EU-a za obranu. Cilj Unije je do 2030. biti spremna "vjerodostojno odvraćati protivnike i odgovoriti na svaku agresiju“, navodi se u tom planu.

"To može biti i mala psihološka stvar koja nas plaši, ako Putin procijeni da nas takva eskalacija slabi, stvara osjećaj ugroženosti i smanjuje potporu Ukrajini“, rekao je Ville Niinistö, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju s Rusijom i bivši finski ministar, čija zemlja dijeli granicu s Rusijom dugu 1.340 kilometara.

"Rusija nije svemoćna“, rekao je. "Ali očaj je također opasan.“

Što će Trump učiniti sljedeće?

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u subotu da je "najveća prijetnja transatlantskoj zajednici“ "kontinuirano raspadanje našeg saveza“.

Ako Putin prati Trumpovu predanost NATO-u, u obzir će uzeti i njegove unutarnjopolitičke izazove. Ako republikanci loše prođu na međuizborima u studenome, Trump bi mogao pokušati ponovno mobilizirati svoju biračku bazu jačim pritiskom na svoje „crne mete“ - NATO i Europu - te dodatnim smanjenjem potpore Ukrajini uoči američkih predsjedničkih izbora 2028., rekao je jedan visoki europski obrambeni dužnosnik.

Sjedinjene Američke Države u petak su najavile povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke. Trump je zaprijetio sličnim potezom i za Italiju i Španjolsku.

"Postoji rizik od još nepovoljnijeg zaokreta“ u američkom odnosu prema NATO-u zbog unutarnjopolitičke klime, rekao je taj dužnosnik. Kako bi se suprotstavila toj prijetnji, EU mora „značajno ulagati i ulagati zajednički“ kako bi bila spremna braniti se.

I premda je Rusija oslabljena - Ukrajina probija njezinu obranu i izvodi napade duboko na njezinom teritoriju, gubici među vojnicima rastu, a Kijev uspijeva vratiti dio teritorija - to Putina u ovom trenutku čini još opasnijim za Europu, rekao je Aaltola.

"Širenje sukoba [u Ukrajini] na neka druga područja moglo bi Rusiji dati dodatni adut… rat iscrpljuje njihove resurse, pa traže izlaz“, rekao je Aaltola. A taj izlaz „nisu mirovni pregovori - nego širenje sukoba“.

Putin ima mnogo "mekih meta“ na raspolaganju, rekao je Aaltola, a napad bi mogao "poprimiti različite oblike“, pri čemu je malo vjerojatno da bi Kremlj poduzeo nešto tako izravno poput pokretanja "upada ondje gdje je NATO snažan, primjerice na poljskoj granici“.

"To može biti operacija dronovima, može biti operacija u Baltičkom moru… Može biti nešto na Arktiku, usmjereno na male otoke. Imaju tzv. flotu iz sjene, koja je već djelomično militarizirana“, rekao je Aaltola. "Napad dronovima ne zahtijeva vojnike, ne zahtijeva prelazak granice.“

Pokretanjem takve operacije Putin bi nastojao izvršiti pritisak na europske saveznike Ukrajine, a pritom izbjeći moguću reakciju SAD-a.

"Ako nema napada preko granice, SAD bi mogao reći da to strateški nije toliko važno“, rekao je Aaltola. "Opterećeni su resursima u Iranu, pa bi možda savjetovali pregovore s Rusijom. A upravo to bi Rusija ovime pokušala postići.“