Najveći projekt na Zemlji: Usred pustinje gradi se podatkovni centar koji će trošiti više energije nego što troše države

Projekt je u siječnju 2025. godine najavio OpenAI u partnerstvu s Oracleom, SoftBankom i fondom MGX, Projekt Stargate najveći je infrastrukturni projekt koji je trenutačno u tijeku na planetu.

Ukupna planirana investicija iznosi 500 milijardi američkih dolara do 2029. godine, što je više od godišnjeg BDP-a zemalja poput Kolumbije, Filipina ili Finske.

I sve to kako bi se izgradile “tvornice” čipova za umjetnu inteligenciju usred pustinje.

Prvi kampus, u Abileneu u Teksasu, 290 kilometara zapadno od Dallasa, operativan je od rujna 2025. godine. Unutar njega rackovi s tisućama Nvidia čipova obrađuju podatke 24 sata dnevno na Oracle Cloud infrastrukturi.

Gradilište s tisućama radnika

Na jednoj lokaciji dnevno radi 6.400 radnika, a već je planirano otvaranje još pet novih lokacija.

Prema CNBC-u, svaka završena lokacija generirat će približno 1.700 stalnih radnih mjesta.

Očekuje se da će ukupno šest planiranih lokacija otvoriti više od 25.000 izravnih radnih mjesta – uz desetke tisuća neizravnih. Uz Abilene, već je najavljeno pet novih lokacija:

okrug Shackelford, Teksas – drugi kampus u državi

okrug Milam, Teksas – treći u Teksasu

okrug Doña Ana, Novi Meksiko – blizu granice s Meksikom

Lordstown, Ohio – u industrijskom pojasu

lokacija na američkom Srednjem zapadu koja tek treba biti otkrivena

Time se čak tri od šest kampusa nalaze u Teksasu. Razlog je jednostavan: jeftina energija, dostupno zemljište i izdašne porezne olakšice, piše N1 BiH.

Ugrožavaju li podatkovni centri opskrbu stanovništva?

Za projekt će biti potrebno 10 gigavata energije – više nego što troše zemlje poput Paragvaja ili Jordana. Možda najimpresivnija činjenica o Stargateu nije novac, nego energija. Za usporedbu, 10 GW može napajati oko 7,5 milijuna američkih kućanstava.

Štoviše, to je više od ukupnog instaliranog kapaciteta u desecima država.

Rastuća potražnja za energijom podatkovnih centara umjetne inteligencije već transformira elektroenergetski sektor SAD-a. Prema Texas Standardu, država se već suočava s raspravama o tome kako prilagoditi ovu potrošnju bez ugrožavanja opskrbe stanovništva.

Iako su obnovljivi izvori energije 2025. godine premašili 109% globalne potražnje, umjetna inteligencija bi mogla poništiti dio tog napretka jer zahtijeva stabilne, kontinuirane izvore energije.

SAD prednjače, slijedi Kina

Stargate nije samo građevinski projekt – to je geopolitička oklada. Tko god ima najveću računalnu infrastrukturu, dominirat će sljedećom generacijom umjetne inteligencije.

Sjedinjene Američke Države trenutačno vode, ali Kina ulaže milijarde u vlastite AI kampuse. Razlika je u pristupu: Stargate okuplja privatni kapital kompanija poput OpenAI-a i SoftBanka, dok se kineski model više oslanja na državu.

Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman opisao je projekt kao “najvažniju infrastrukturu naše generacije”.

Ipak, kritičari upozoravaju da koncentracija takve računalne moći u rukama nekolicine otvara pitanja regulacije i sigurnosti. Unatoč tome, izgradnja napreduje brže nego što se očekivalo.

Prema OpenAI-u, konzorcij je već osigurao 400 milijardi dolara od planiranih 500 milijardi i “na dobrom je putu” da dostigne cilj.

Nekad brane i mostovi, danas AI infrastruktura

Povijesno gledano, najveći svjetski građevinski projekti bili su brane, mostovi, tuneli i željeznice. U 2026. godini, najskuplji projekt na svijetu je mreža klimatiziranih objekata ispunjenih čipovima.

Ukupna vrijednost od 500 milijardi dolara premašuje troškove Međunarodne svemirske postaje (150 milijardi), proširenja Panamskog kanala (5,5 milijardi) i Transsibirske željeznice – zajedno. Stargate tako redefinira što znači “megaprojekt” u 21. stoljeću.

Fizička infrastruktura i dalje je ključna – ali sada služi digitalnoj infrastrukturi koja može biti još transformativnija.

Hoćemo li za 50 godina na Stargate gledati kao danas na izgradnju Hooverove brane 1930-ih?

Ipak, postoji važna napomena: projekti ovakvih razmjera često se suočavaju s kašnjenjima, prekoračenjima budžeta i regulatornim preprekama. Obećanih 500 milijardi dolara tek treba biti u potpunosti realizirano – a povijest tehnologije prepuna je skupih projekata koji nikada nisu ostvareni.