Što sadrži iranski plan za kraj rata u 14 točaka?

Reagirajući na novi prijedlog u subotu, američki predsjednik Donald Trump rekao je da ga proučava, ali da nije siguran može li postići dogovor s Iranom, dan nakon što je izrazio frustraciju ranijom ponudom iz Teherana posredstvom Pakistana, piše Al Jazeera.

Kasno u četvrtak Teheran je poslao prijedlog Pakistanu, koji je posredovao u postizanju primirja. Prema iranskoj novinskoj agenciji Tasnim, plan od 14 točaka formuliran je kao odgovor na američki plan od devet točaka.

No, tjednima nakon početka primirja 8. travnja, Washington i Teheran nisu uspjeli dogovoriti mirovni sporazum. Teheran želi trajni kraj rata, dok Trump inzistira da Iran najprije prekine učinkovitu blokadu Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetskog izvoza nafte i plina. Američki predsjednik također je pitanje iranskog nuklearnog programa postavio kao „crvenu liniju“.

Iranska de facto blokada tjesnaca uslijedila je nakon napada SAD-a i Izraela na tu zemlju 28. veljače. Pomorska blokada iranskih luka koju je uveo Trump, unatoč primirju, dodatno je pojačala napetosti.

SAD i Iran također su nastavili napadati, zarobljavati i presretati međusobne brodove, što upućuje na to da se pomorski sukob i dalje odvija u Hormuškom tjesnacu.

Što sadrži novi iranski prijedlog?

Prema iranskim medijima, novi prijedlog dolazi kao odgovor na američki plan koji je uglavnom predviđao dvomjesečno primirje.

Iran sada želi fokus prebaciti s produženja primirja na potpuno okončanje rata i traži da se sva pitanja riješe u roku od 30 dana.

Prijedlog uključuje:

• jamstva protiv budućih napada
• povlačenje američkih snaga iz okolice Irana
• oslobađanje zamrznute iranske imovine vrijedne milijarde dolara
• ukidanje sankcija
• ratne reparacije
• prekid svih neprijateljstava, uključujući i u Libanonu
• „novi mehanizam“ za Hormuški tjesnac

Iran također traži jamstva protiv buduće agresije, pravo na obogaćivanje urana kao potpisnica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) te ukidanje dugogodišnjih sankcija koje su teško pogodile njegovo gospodarstvo.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi poručio je da je sada „lopta na strani Sjedinjenih Država“.

Analitičari ističu da je Iran donekle ublažio svoj stav, ali ključna neslaganja ostaju – posebno oko nuklearnog programa i kontrole Hormuškog tjesnaca.

Kako je reagirao SAD?

Trump je rekao da razmatra prijedlog, ali je upozorio da bi SAD mogao nastaviti napade ako se Iran „loše ponaša“.

Dodao je da SAD „stoji vrlo dobro“ i ustvrdio da je Iran oslabljen ratom i blokadom te da želi dogovor.

Kasnije je na društvenoj mreži Truth Social izrazio sumnju da bi prijedlog mogao biti prihvatljiv, tvrdeći da Iran „nije platio dovoljno veliku cijenu“.

Kakvo je stanje na terenu?

Unatoč primirju, Iranska revolucionarna garda poručila je da ostaje u punoj pripravnosti zbog nepovjerenja prema SAD-u.

Hormuški tjesnac i dalje je zatvoren, što je izazvalo rast cijena nafte – Brent se popeo na više od 111 dolara po barelu, u odnosu na oko 65 dolara prije rata.

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Trump pomorsku blokadu opisao kao „vrlo profitabilan posao“, što je Teheran nazvao „priznanjem piratstva“.

Analitičari upozoravaju da blokada zapravo otežava diplomatski napredak i produbljuje krizu.

Unatoč frustracijama s obje strane, stručnjaci smatraju da pregovori vjerojatno neće biti prekinuti u skorije vrijeme.