Gaza je zatrpana s 68 milijuna tona ruševina: Ovo je plan uklanjanja

Uništeno više od 80 posto građevina u enklavi

Tisuće izraelskih zračnih napada, zajedno s borbama na kopnu i kontroliranim rušenjima, uništile su više od 123.000 zgrada u Pojasu Gaze i dodatno oštetile još 75.000 u različitoj mjeri, što čini 81% svih građevina u enklavi, prema najnovijoj analizi satelitskih snimaka Ujedinjenih naroda.

Time je nastalo oko 68 milijuna tona krhotina, prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), koji nadzire uklanjanje ruševina u Gazi. To je ekvivalent težini oko 186 zgrada Empire State Buildinga.

Ruševine su pomiješane s neeksplodiranim ubojnim sredstvima — bombama, projektilima, raketama i artiljerijskim granatama koje nisu detonirale. Tu su i posmrtni ostaci — tijela oko 10.000 ljudi koji su, prema palestinskim zdravstvenim vlastima, još uvijek zarobljeni ispod ruševina.

Izraelske vlasti ograničavaju ulazak teške mehanizacije

Radovi na uklanjanju ruševina mogu ozbiljno započeti tek kad izraelske vlasti dopuste ulazak teške mehanizacije i opreme potrebne za premještanje ruševina i uklanjanje neeksplodiranih sredstava.

To se vjerojatno neće dogoditi sve dok Hamas i Izrael ne postignu dogovor o drugoj fazi mirovnog plana koji je iznio predsjednik Trump. Ti su pregovori trenutačno u zastoju, jer Hamas odbija razoružanje, a postoje i nesuglasice oko toga tko će na kraju upravljati enklavom.

U međuvremenu, uvjeti života za više od 2 milijuna stanovnika Gaze ostaju teški. Većina Palestinaca živi u šatorima podignutima u prenapučenim kampovima i među ruševinama na ulicama. Dolazak zime dodatno je pogoršao situaciju jer obilne kiše poplavljuju kampove, javlja Wall Street Journal.

Kada proces uklanjanja ruševina napokon počne, potrajat će dugo. “Nadam se da će se to dogoditi što je brže moguće, ali trebat će godine”, rekao je Jaco Cilliers, voditelj UNDP-ovih operacija na palestinskim teritorijima. “U najboljem slučaju, trebat će najmanje pet, vjerojatnije sedam godina.”

Točno trajanje ovisit će o financiranju, spremnosti Izraela da dopusti ulazak potrebne opreme u Gazu te političkoj volji obiju strana da održe primirje.

Pogled na Gazu prije i tijekom rata

"U Gazi trenutačno rade samo devet bagera, 67 utovarivača, 75 kipera i tek jedan ispravan drobilac" - stroj ključan za pretvaranje ruševina u ponovno upotrebljiv građevinski materijal, prema UNDP-u. To je ono što je ostalo od opreme u Gazi prije rata; dio je uništen tijekom borbi.

Potrebno je mnogo više strojeva kako bi se postigao najbolji scenarij koji predviđa UNDP.

UN je zatražio dopuštenje Izraela za ulazak 120 kipera, 80 utovarivača, 20 bagera i dodatnih drobilica kako bi se ubrzali radovi.

Izrael kontrolira sigurnosne provjere na prijelazima i odlučuje što smije ući u Gazu. Naime, izraelska vlada smatra tešku mehanizaciju opremom dvostruke namjene, što znači da bi se mogla koristiti u vojne svrhe.

Koraci uklanjanja ruševina u ratnoj zoni

Uklanjanje ruševina trenutačno je u hitnoj fazi, s ciljem čišćenja cesta i omogućavanja pristupa bolnicama, pekarnicama i privremenim školama. Ovo se smatra niskorizičnim jer se većina neeksplodiranih sredstava nalazi unutar zgrada.

1. Krhotine se razvrstavaju na materijale koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti (metal, beton, cigle) i one koji se ne mogu (namještaj, osobne stvari, toksični materijali poput azbesta).
   2. Beton se drobi i koristi kao materijal za popunjavanje u gradnji — primjerice za ceste, uređenje okoliša ili temelje zgrada.
   3. Visokorizično uklanjanje još nije započelo. To uključuje uklanjanje ruševina iz unutrašnjosti zgrada i drugih mjesta gdje mogu biti neeksplodirana sredstva.

23 dolara po toni uklonjenih ruševina

Građevinski izvođači u Gazi koji posjeduju tešku mehanizaciju naplaćuju oko 23 dolara po toni uklonjenih ruševina. Nejasno je tko će to platiti.

SAD se nada da će države Arapskog zaljeva pokriti velik dio ukupnog troška obnove, koji UN procjenjuje na oko 70 milijardi dolara. Još nije postignut dogovor.

UNDP je počeo s uklanjanjem ruševina prije otprilike godinu dana s ograničenom opremom kojom je raspolagao, prekidajući rad svaki put kada bi se borbe pojačale. Do sada je prikupljeno i reciklirano ili ponovno upotrijebljeno oko 209.000 tona krhotina.

Kako piše Wall Street Journal, sada je prioritet olakšati humanitarne aktivnosti raščišćavanjem cesta i omogućavanjem lakšeg pristupa bolnicama, pekarnicama i privremenim školama.

“Ovo je tek vrh ledenog brijega”, rekao je Alessandro Mrakic, voditelj UNDP-ovog ureda u Gazi. “Kako budemo ulazili u domove, pronalazit ćemo sve više i više neeksplodiranih sredstava.”

Svjedočanstva stanovnika

Neki stanovnici Gaze uzimaju stvar u svoje ruke. Abdullah al-Hindawi nedavno se vratio u obiteljsku kuću u četvrti Sheikh Radwan u gradu Gazi i otkrio da su je izraelske snage uništile nekoliko dana prije stupanja na snagu primirja.

“Pokušali smo sami ukloniti ruševine, ali bilo je preteško”, rekao je Hindawi. “Cijela ulica je samo hrpa ruševina, sve je pomiješano — ne možete ni prepoznati čija je kuća bila koja.”

Vratio se u šator koji dijeli s obitelji u gradu Deir al-Balah.

Reem Ajjour, 25, pobjegla je iz svoje kuće u gradu Gazi u ožujku 2024., ostavivši supruga i malu kćer iza sebe. Njihova trospratna kuća ubrzo se urušila. Od tada nije čula ništa o njima.

“Treba nam bager ili buldožer da uklonimo ruševine kako bih mogla tražiti svog supruga i kćer”, rekla je. “Nemam drugu mogućnost osim da potražim njihova tijela.”

Uklanjanje malih količina ruševina može imati velik učinak. Oko 270 cesta ponovno je otvoreno tijekom prošle godine, a prodavači su postavili štandove uz cestu prodajući svježe povrće i drugu hranu.

Vožnja između Deir al-Balaha i grada Gaze sada traje 30 minuta, dok je prije nekoliko mjeseci trajala sat i pol, rekao je Mohammed Mezyad, koji nadzire svakodnevno uklanjanje ruševina u Gazi u ime UNDP-a.