Hoće li Bugarska i EU nakon izbora dobiti novog Orbana?

Bilo da je riječ o zračnoj luci u bugarskom glavnom gradu Sofiji ili na plakatima uzduž cesta koje povezuju gradove širom zemlje, lice bivšeg bugarskog predsjednika trenutno je posvuda.

Jumbo plakati i transparenti Rumena Radeva i njegove novoosnovane stranke Progresivna Bugarska dominiraju vizualnim krajolikom diljem zemlje.

Dok druge stranke u svojim promotivnim materijalima tradicionalno predstavljaju veći broj članova, poruke Progresivne Bugarske u potpunosti se vrte oko njezina čelnika.

Bivši vojni pilot, poklonik odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana i protivnik bugarskog uvođenja eura, Radev je dva puta izabran za predsjednika – 2016. i 2021. godine.

Dok je bio predsjednik, često je kritizirao stranke u uzastopnim koalicijskim vladama i uživao je snažnu potporu građana.

Prijevremeni izbori

Nakon masovnih prosvjeda širom zemlje zbog zakona o proračunu, bugarska je vlada pala prošlog prosinca, što je rezultiralo raspisivanjem parlamentarnih izbora 19. travnja – osmima u posljednjih pet godina, piše DW.

Riječ je o izborima s visokim ulozima, a borba protiv korupcije i inflacije u središtu je kampanje.

Kampanjom je dosad dominirala siječanjska odluka bivšeg predsjednika Rumena Radeva da se povuče prije isteka mandata i kandidira za parlament.

„Naš je cilj jasan: srušiti oligarhiju. Vratimo svoju zemlju kako u europskoj Bugarskoj ne bi bilo siromašnih", izjavio je na početku svoje kampanje.

S obzirom na to da Radev vodi u anketama, njegovo obećanje da će „srušiti korumpirani model" etabliranih stranaka, njegova proruska stajališta tijekom predsjedničkog mandata i nedostatak jasnih političkih partnera otvaraju pitanje hoće li njegova pobjeda bitno promijeniti domaću i vanjsku politiku zemlje te kakve bi bile implikacije za EU.

Uglavnom pozitivan stav o Radevu

Putujući zemljom uoči nedjeljnih izbora, DW je razgovarao s biračima o kandidatima. Stajališta o Radevu bila su uglavnom pozitivna, a mnogi su ga nazvali „posljednjom nadom zemlje" usred političke nestabilnosti posljednjih pet godina.

Drugi, međutim, uključujući mlade birače, ostaju skeptični prema onome što opisuju kao „novu mesijansku figuru na političkom horizontu".

Borjana Dimitrova, glavna partnerica agencije za tržišna i društvena istraživanja Alpha Research, napominje kako njegova kampanja puni velike gradske dvorane i predstavlja bivšeg predsjednika kao ujedinjujuću figuru koja premošćuje različite društvene skupine – dinamika koja prisiljava ostale stranke da se usredotoče isključivo na konsolidaciju svojih birača.

„S novim igračem na političkoj sceni koji odvlači birače od većine stranaka, ostali su se usredotočili na očuvanje barem onoga što je sigurno", rekla je Dimitrova za DW.

Najnovija anketa Alpha Researcha pokazuje kako je stranka Progresivna Bugarska, na čelu s Radevom, na putu da osvoji 34,2 posto glasova, ispred desnocentrista saveza GERB-SDS, koji je pao na 19,5 posto. DPS, stranka kojom predvodi oligarh Deljan Peevski pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, rame uz rame je s liberalnim protukorupcijskim savezom PP-DB. Te stranke u anketama postižu 9,4 odnosno 11,6 posto.

Prioriteti bugarskih birača

U fragmentiranom političkom krajoliku bez jasne većine na vidiku, stranke se usredotočuju na ono što smatraju svojim dosadašnjim uspjesima, poput pune integracije Bugarskeu EU (GERB) te reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije (PP-DB).

Međutim, to je u oštroj suprotnosti sa svakodnevnim brigama bugarskih građana.

Podaci ankete koju je Alpha Research proveo za Bugarski nacionalni radio pokazuju kako se Bugari više od svega boje rastuće inflacije. Zemlja je uvela euro 1. siječnja, a cijene energenata rastu zbog rata na Bliskom istoku.

„Strah od inflacije nije se pojavio u anketama od hiperinflacijske krize 1997. – čak ni tijekom posljedica financijske krize 2008.", rekla je Dimitrova za DW, dodajući kako je borba protiv korupcije drugo najvažnije pitanje za birače.

Radev je upravo to pitanje učinio glavnom temom svoje kampanje.

Namjerna dvosmislenost u kampanji

„Radevovo biračko tijelo gotovo je podjednako podijeljeno", kaže Daniel Smilov, politolog i izvanredni profesor na Sveučilištu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji. „S jedne strane su oni koji su proruski orijentirani; s druge su oni koji su zabrinuti zbog korupcije."

Zbog toga Radev izbjegava biti previše eksplicitan u svojim porukama. U protivnom, rekao je Smilov za DW, „riskira antagoniziranje jedne od dviju suprotstavljenih skupina" i posljedično gubitak njihove potpore.

Prema Borjani Dimitrovoj, većina Radevovih pristaša ima jasnu prorusku preferenciju i dolazi iz krajnje desnice te nekoliko konzervativnih i ljevičarskih stranaka koje gube tlo pod nogama.

Primjerice, Radev ima potporu mnogih koji su prethodno glasali za Bugarsku socijalističku stranku (BSP), stranku nasljednicu komunističke partije koja je vladala zemljom 45 godina i koja je podržala njegovu prvu predsjedničku kandidaturu 2016. Danas BSP riskira da ne prijeđe izborni prag za ulazak u parlament.

Proruska stajališta

Radev je oduvijek otvoreno iznosio svoja proruska stajališta. Međutim, njegovo odbijanje da Putina nazove agresorom uratu u Ukrajini dok je bio bugarski predsjednik izazvalo je snažne reakcije.

Iako se Radev nikada nije zalagao za izlazak Bugarske iz EU-a, njegova su se stajališta često podudarala sa stajalištima Viktora Orbana u Mađarskoj i Roberta Fica u Slovačkoj. Radev se protivio potpori Ukrajini i izjavio kako sankcije protiv Rusije smatra neučinkovitima.

S obzirom na Orbanov poraz na mađarskim izborima 12. travnja, Politico je nedavno Radeva – ako postane premijer – proglasio nepredvidivom osobom na svojoj ljestvici političara koji bi vjerojatno mogli postati sljedeći glavni izvor neslaganja unutar EU-a.

Vjerojatno teški koalicijski pregovori

„Nije jasno misli li Progresivna Bugarska i Radev pod pojmom 'progresivan' američko, ljevičarsko značenje ili pak ono u smislu u kojemu ga koristi srbijanski čelnik Aleksandar Vučić", rekao je Daniel Smilov, aludirajući na konzervativnu Srpsku naprednu stranku.

Odgovor na to pitanje vjerojatno će ležati u partnerstvima koja Progresivna Bugarska bude spremna sklopiti na nacionalnoj razini.

Dosad su članovi stranke rekli kako su otvoreni za sklapanje saveza oko zajedničkih politika, poput „nulte tolerancije korupcije", otvarajući vrata mogućem partnerstvu s proeuropskim PP-DB-om.

Ipak, razilaženje dviju stranaka u vanjskoj politici moglo bi se pokazati značajnom preprekom stvaranju stabilne vlade, posebice jer su obje isključile bilo kakvu koaliciju koja bi uključivala GERB i DPS.

I ostale stranke odbijaju potvrditi hoće li ući u koaliciju s Radevom.

Prema Smilovljevim riječima, to i vjerojatni izostanak jasne većine nakon izbora otvaraju dva ključna pitanja u posljednjim danima kampanje: „Hoće li Bugarska, prvi put u više od dva desetljeća, imati većinu koja nije proeuropska i hoće li korumpirani model u zemlji napokon biti uklonjen?"