Kako su američke sankcije uništile živote Iranaca, dok Trump tvrdi da želi ‘pomoći’

U objavi na svojoj platformi Truth Social u subotu napisao je: “Iran gleda u SLOBODU, možda kao nikada prije. SAD je spreman pomoći!!!” Te je stavove potom ponovio i u drugim javnim izjavama. No u njegovim tvrdnjama o želji da pomogne Irancima prešućuje se ključna činjenica: desetljeća američkih sankcija protiv Irana, uključujući one dodatno pooštrene pod Donaldom Trumpom, imale su središnju ulogu u ekonomskim krizama zemlje koje su bile glavni okidač sadašnjeg vala prosvjeda, piše Al Jazeera.

U nastavku donosimo pregled utjecaja američkih sankcija na Iran i razmatramo je li dosadašnja američka politika doista pomagala stanovništvu.

Što se događa u Iranu?

Prosvjedi u Iranu započeli su na Velikom bazaru u Teheranu 28. prosinca 2025., nakon što je rial pao na rekordno nisku razinu u odnosu na američki dolar. Trgovci su zatvorili radnje kako bi prosvjedovali protiv rasta cijena.

Prosvjedi su se potom proširili na druge pokrajine i prerasli u širi izazov državnom vodstvu. U ponedjeljak se rial trgovao po tečaju većem od 1,4 milijuna za jedan američki dolar, što je oštar pad u odnosu na oko 700.000 u siječnju 2025. i približno 900.000 sredinom 2025.

Pad vrijednosti valute izazvao je snažnu inflaciju, pri čemu su cijene hrane u prosjeku 72 posto više nego prošle godine.

Koje su američke sankcije protiv Irana?

Iran je jedna od najviše sankcioniranih zemalja na svijetu. Godine 1979. ajatolah Ruhollah Homeini vratio se u Iran nakon 14 godina egzila u Iraku i Francuskoj. Nakon referenduma Iran je proglašen Islamskom Republikom.

SAD su prvi put uvele sankcije Iranu u studenome 1979., nakon što su iranski studenti upali u američko veleposlanstvo u Teheranu i uzeli Amerikance kao taoce.

Islamska revolucija iz 1979. srušila je šaha, odnosno monarha, Mohammada Rezu Pahlavija, čije su snage, bez demokratskog legitimiteta, koristile represiju i mučenje kako bi ga održale na vlasti. SAD, koje su podržavale Pahlavija, prethodno su 1953. pomogle svrgavanju demokratski izabranog iranskog premijera Mohammada Mosaddegha u državnom udaru koji su poduprle američke i britanske obavještajne službe.

Također 1979. Washington je zaustavio uvoz iranske nafte i zamrznuo 12 milijardi dolara iranske imovine. Uvoz iranskih proizvoda u SAD bio je zabranjen, osim sitnih darova, informativnog materijala, hrane i nekih tepiha.

Godine 1995. tadašnji predsjednik Bill Clinton donio je izvršne uredbe kojima je američkim tvrtkama zabranio ulaganje u iranski naftni i plinski sektor te trgovinu s Iranom. Godinu kasnije američki Kongres donio je zakon kojim se od vlade zahtijevalo uvođenje sankcija stranim tvrtkama koje ulažu više od 20 milijuna dolara godišnje u iranski energetski sektor.

U prosincu 2006. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uvelo je sankcije na iransku trgovinu materijalima i tehnologijama vezanima uz nuklearnu energiju te zamrznulo imovinu pojedinaca i tvrtki povezanih s tim aktivnostima.

Iako su sankcije prvenstveno bile usmjerene na ograničavanje iranskog nuklearnog programa, obogaćivanje urana, koje je zaustavljeno 2002., ponovno je pokrenuto krajem 2005. U sljedećim godinama UN je dodatno pooštrio sankcije, a slijedila ih je i Europska unija.

Godine 2015. Iran je potpisao nuklearni sporazum – Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) – sa SAD-om, EU-om, Kinom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Sporazum je ograničio iransko obogaćivanje urana u zamjenu za potpuno ukidanje sankcija.

Međutim, 2018. godine, tijekom svog prvog mandata, Trump je povukao SAD iz sporazuma i ponovno uveo sve sankcije koje su bile ukinute.

Godine 2019. Trumpova administracija proglasila je Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) stranom terorističkom organizacijom te uvela sankcije usmjerene na petrokemiju, metale (čelik, aluminij, bakar) i visoke iranske dužnosnike. Sve je to bilo dio kampanje “maksimalnog pritiska” na Iran.

Dana 3. siječnja 2020. SAD su u Bagdadu dronom ubile Qassema Soleimanija, zapovjednika elitne postrojbe Quds. Uslijedile su nove sankcije.

Administracija Joea Bidena, na vlasti od 2021. do 2025., zadržala je većinu sankcija. U rujnu 2025. sankcije UN-a ponovno su uvedene nakon što Vijeće sigurnosti nije glasalo za njihovo trajno ukidanje.

Kako su sankcije utjecale na Iran?

Prihodi: BDP po stanovniku pao je s više od 8.000 dolara 2012. na oko 6.000 do 2017. te na nešto više od 5.000 u 2024., prema podacima Svjetske banke.

Nafta: Izvoz nafte pao je za 60–80 posto nakon ponovnog uvođenja sankcija, oduzevši državi desetke milijardi dolara godišnje.

Valuta: Rial je drastično izgubio vrijednost, što je potaknulo inflaciju, poskupjelo uvoz i smanjilo povjerenje ulagača.

Zrakoplovstvo: Zbog nemogućnosti uvoza novih zrakoplova, Iran je desetljećima bilježio veliki broj smrtonosnih avionskih nesreća. Između 1979. i 2023. u njima je poginulo više od 2.000 ljudi.

Korupcija: Sankcije su stvorile “ekonomiju sankcija”, potaknule sivu i crnu trgovinu te omogućile eliti da profitira, dok su obični građani snosili najveći teret.

Kako to pogađa ljude?

Najvišu cijenu, prema stručnjacima, plaća srednja klasa. Istraživanja pokazuju da su sankcije dramatično smanjile njezinu veličinu, srušile kupovnu moć zaposlenih s fiksnim plaćama i gurnule mnoge u siromaštvo.

Sankcije su također povezane s padom očekivanog životnog vijeka, otežanim pristupom lijekovima, rastom cijena osnovnih medicinskih proizvoda i povećanim onečišćenjem okoliša.

Kako ističu stručnjaci, sve to pokazuje da sankcije, daleko od toga da “pomažu”, imaju razoran učinak na svakodnevni život običnih Iranaca.