Gost Novog dana bio je Maksim Kamenjeckij, profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu. Komentirao je trenutnu situaciju u Ukrajini i objasnio zašto je lučki grad Mariupolj, koji već tjednima opkoljavaju ruske snage, toliko važan i za Ukrajinu i za Rusiju.
Kamenjeckij je objasio što će za Ukrajinu značiti početak bitke za Donbas. “Rusija je krenula u ofanzivu koju je najavljivala i koju smo mi čekali. Za Ukrajinu to znači da ćemo opet morati vojnim sredstvima zaustaviti tu ofanzivu. Ukrajini zato treba pomoć. Ne postoji sustav zaštite od ruskog oružja, recimo dalekomentih raketa. Od takvog naoružanja nam treba obrana. Jedan dio Ukrajine se vraća normalnom životu, u oslobođenim područjima. U južnim i istočnim područjima treba voditi teške borbe jer Rusija povlači ofanzivne poteze još od sinoć”, govori.
Na pitanje slijedi li još krvaviji rat od ovoga koji smo gledali dosad, Kamenjeckij kaže: “Mislim da će to biti trajni rat. S više žrtava i više borbe. To su otvorena područja, nema se gdje previše sakriti, barem u tom istočnom i južnom dijelu Ukrajine. Pretpostavljam da će biti velikih gubitaka i za našu stranu i za Ruse. I oni su ljudi koji se boje smrti i njima puca film jer moraju izdržavati ovaj pritisak paljbe protivnika. Mi znamo zbog čega ratujemo, to je naša zemlja, a oni su upali s oružjem na naš teritorij i moraju biti svjesni da ćemo se braniti. Oni su manje motivirani”, kaže.
VEZANA VIJEST
Što se tiče napada na civile, Kamenjeckij kaže kako Rusija tvrdi da napada vojnu infrastrukturu. Prije nekoliko dana u Kijevu je pogođena tvornica koja popravlja oklopna vozila, kaže i dodaje da ne zna što je onda gađano u Lavovu. Rusi često ne pogode ono što su gađali i pogode neke druge objekte, koji nisu vezani za vojnu infrastrukturu, tvrdi profesor Kamenjeckij.
Za Ukrajinu nije prihvatljivo da prizna okupirane dijelove teritorija i to dovodi do zastoja u pregovorima. “Pitanje je kada će shvatiti da ne mogu dalje voditi rat u ovom smislu. Nakon što su krenuli u ovu fazu, za Donbas, treba pričekati. Ako postignu nešte, mislim da će ovaj rat potrajati neko vrijeme. Ako ne uspiju i gubici im budu takvi da moraju stopirati to, siguran sam da će doći do napretka u pregovorima”, govori.
Prema njegovim riječima, sankcije koje je Zapad uveo Rusiji imaju efekta, ali ne dovoljno, dok se ne uvede embargo na glavni izvozni proizvod Rusije – plin.
Na pitanje koliko još Ukrajina može izdržati u ratu i ima li dovoljnu pomoć Zapada, Kamenjeckij kaže: “Ukrajinom vlada očekivanje promjena. Mi moramo svojim uspjesima na bojišnici, poput krstarice Moskva, povremeno sebi dignuti moral, ali i generalno osloboditi svoj teritorij. Vlada osjećaj da to neće biti brzo. Prije sam govorio da će to trajati nekoliko tjedana, ali sada mislim da će se ovo produžiti na duže vrijeme. Rusija ima veći kapacitet, gospodarski i vojni.
Govoreći o Mariupolju, profesor kaže kako je ovaj grad primjer otpora. “To je model ukrajinskog karaktera, da u izuzetno kompliciranim situacijama potpunog opkoljavanja i kad fali municije, hrane, vode… treba još voditi borbu. To je izuzetno težak slučaj i u Ukrajini se to shvaća na vrlo dramatičan način. Svi razumiju da je trenutno nemoguće deblokirati grad vojnim sredstvima kad vidite koliko je kilometara prostora zauzeto ruskim snagama”, govori dodajući kako su ljudi koji su ostali odlučili boriti se.
Kamenjeckij kaže kako svaka pomoć koju Ukrajina dobije mnogo znači za podizanje morala. “Ne vidim mogućnosti da Hrvatska može puno pomoći na drugi način osim pružanjem podrške našim inicijativama i prihvatom izbjeglica”, kaže profesor.
“Pomoć u oružju je dobra, ali i politička podrška puno znači, pokazuje nam da nismo sami”, tvrdi on.
Inače, profesor Kamenjeckij s Instituta za međunarodne odnose govorio je i o radu o ukrajinskom indentitetu koji je napravio sa svojim studentima još prije nego što je počeo rat u Ukrajini. On kaže kako su pretpostavke s kojima je ruski predsjednik Vladimir Putin krenuo u rat pogrešne.
“Mislim da ta karta, koju su radili moji studenti u jednom međunarodnom projektu, pokazuje koliko su pogrešni pogledi s kojima je nastupila Rusija i Putin, kad govori o tom ruskom miru i zajednici koju on sebi misli iskreirati u obliku SSSR-a, koliko je to pogrešno”, kaže profesor.
“Ti podaci nisu bili angažirani, tad nije bilo rata, pokazuju kako su sami sebe gledali Ukrajinci i državljani Ukrajine u cijeloj zemlji, od istoka do zapada”, objašnjava.
Više o projektu možete pronaći OVDJE. Sve o metodologiji koja je korištena tijekom istraživanja pronađite OVDJE.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!