Koliko košta nova fasada: Detaljan vodič kroz cijene i vrste izolacije

Diljem Hrvatske puno je kuća bez fasada, a u gradovima je puno zgrada sa starim i oronulim fasadama koje vape za obnovom. To govori o siromaštvu građana, uključujući i energetsko siromaštvo, ali i o smanjenoj energetskoj učinkovitosti. Drugim riječima, zbog oronulih ili nepostojećih fasada troši se puno više toplinske energije. Izračuni kažu da godišnje "u vjetar" ode i do 40 posto toplinske energije, dok se troškovi grijanja povećavaju.

Ljudi će reći kako je kuća završena tek kada je na njoj fasada. Ona je "kaput" kuće, omotač koji je štiti od nepovoljnih vanjskih utjecaja, naročito hladnoće i vlage, a time i od preranog propadanja i oronulosti. Usto, fasada ima i estetsku ulogu. Izlišno je govoriti o boljem vizualnom doživljaju zgrade s obnovljenim pročeljem ili kuće s fasadom u odnosu na onu neožbukanu kojoj se vide cigle.

Stiropor ili kamena vuna

No postavljanje izolacije i izrada fasade za mnoge je zahtjevna investicija. Izbor i izrada fasade stoga ponajprije ovise o kućnom budžetu i vrsti toplinske izolacije.

Tradicionalan način izrade fasade podrazumijeva nanošenje temeljnog sloja obične žbuke, a potom tankog sloja fasadne žbuke koji se izbrazda prije sušenja. Na kraju se nanosi završni sloj plemenite žbuke, odnosno mješavina finog pijeska, vapna i kamene prašine ili ona od sintetičkih materijala.

Uglavnom se izrađuju termo fasade s izolacijskom podlogom od stiropora ili kamene vune. Izrada fasada s izolacijom od stiropora ovisi o debljini i vrsti stiropora - običnom (ekspandirani polistiren) ili grafitnom koji je skuplji i pruža bolju toplinsku izolaciju. Fasade s kamenom vunom kao izolacijom omogućava bolju zvučnu izolaciju i u prosjeku su skuplje.

U Hrvatskoj su najpopularnije demit fasade sa stiroporom koji se lijepi na vanjske zidove i učvršćuje klinovima, a na koji se stavlja armirajuća mrežica te nanosi sloj gleta i završni sloj boje. Postoje i ventilirane fasade koje se ne postavljaju izravno na zid, nego imaju ventilacijski sloj koji omogućava uštedu energije i do 30 posto.

S obzirom na osjetljivost posla, jer nije dobro da bude ni prehladno ni prevruće, idealno vrijeme za izradu fasade je kasno proljeće ili rana jesen.

Od 34 do 75 eura po kvadratu

Prema raspoloživim ponudama fasadera diljem Hrvatske na platformi Trebam.hr, izrada stiropor fasade s 12 centimetara stiropora košta između 34 i 50 eura po kvadratu. Za fasadu s 15 centimetara stiropora cijena je od 44 do 50 eura, a sa stiroporom debljine 20 centimetara između 50 i 56 eura po kvadratu. U te je cijene uračunato postavljanje izolacije, žbukanje i bojanje fasade.

Izrada fasade od skupljeg, grafitnog stiropora debljine 12 centimetara košta između 44 i 50 eura po kvadratu, s onim debljine 15 centimetara između 50 i 56 eura, a onim debljine 20 centimetara od 56 do 69 eura po kvadratu. Grafitni stiropor za razliku od običnog bijelog sadrži grafitne čestice i pruža veću toplinsku izolaciju od običnog stiropora i do 20 posto pa se za istu izolaciju može koristiti tanji sloj nego s običnim stiroporom.

I fasade s kamenom mineralnom vunom kao izolatorom također su istih debljina izolacije - 12, 15 i 20 centimetara. Fasada s 12 centimetara kamene mineralne vune prema ponudama s Trebam.hr košta od 50 do 63 eura po kvadratu, s 15 centimetara kamene vune od 63 do 69 eura, a s 20 centimetara od 69 do 75 eura.

Barem 5.200 eura za fasadu na prizemnici

Standardne dimenzije kuće prizemnice su 10 x 12 metara sa zidovima visine 2,8 metara. Opseg takve kuće je 44 metra, a bruto površina vanjskih zidova oko 123 kvadrata.

Uzme li se za izračun prosječna cijena fasade sa stiroporom debljine 12 centimetara 42 eura po kvadratu, izrada nove fasade na takvoj kući koštala bi oko 5.200 eura, a s debljom izolacijom, odnosno stiroporom od 20 centimetara - oko 6.520 eura.

Ako bi se postavljao grafitni stiropor, tada bi cijene ovisno o debljini stiropora bile od 5.780 do 7.790 eura.

A fasade s kamenom mineralnom vunom na standardnoj prizemnici koštale bi od 6.950 do 8.850 eura.