"nepokorena francuska"
Krajnje lijevi predsjednički kandidat želi preokrenuti francusko-njemačko partnerstvo. Berlin nije oduševljen

Krajnje desna čelnica Marine Le Pen nije jedina kandidatkinja na francuskim predsjedničkim izborima koja obećava uzdrmati postojeći poredak u Europskoj uniji.
Ako bi krajnje lijevi političar Jean-Luc Mélenchon postao predsjednik Francuske, najavio je da će pokušati preokrenuti temeljni odnos na kojem se desetljećima zasniva europska integracija – francusko-njemačko partnerstvo – za koje smatra da je prvenstveno služilo interesima Berlina.
Do ključnih predsjedničkih izbora u Francuskoj ostalo je još devet mjeseci, no snažan početak Mélenchonove kampanje i sukobi unutar ostatka ljevice svrstali su ga među najbolje pozicionirane kandidate koji bi mogli izazvati Le Pen u drugom krugu, pokazuju ankete.
Takav razvoj događaja u Berlinu ne izaziva pretjerani optimizam.
Mélenchon je još 2015. cijelu knjigu posvetio kritici njemačkog modela, a ovoga mjeseca poručio je da se neće obvezati na niz nedavnih sporazuma koje su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz postigli o pitanjima poput nuklearnog odvraćanja i industrijske politike. Time bi raskinuo s tradicionalnim savezom Pariza i Berlina koji je desetljećima bio temelj Europske unije, pišePOLITICO.
Što pokazuju ankete?
Iako se u ovom trenutku Mélenchonova pobjeda ne smatra izglednom, a ankete pokazuju da bi ga Le Pen uvjerljivo pobijedila u drugom krugu, njemački političari priznaju da bi mogao ozbiljno poremetiti odnose između dviju zemalja.
"Njegovi stavovi o ključnim europskim pitanjima i neprijateljski odnos prema Njemačkoj predstavljali bi veliki problem za francusko-njemačku suradnju", rekao je zastupnik konzervativnog CDU-a Roland Theis.
Berlin je zasad ipak više usredotočen na mogućnost pobjede Marine Le Pen, koja također predstavlja izazov. Njezin otac Jean-Marie Le Pen osnovao je Nacionalno okupljanje zajedno sa suradnicima nacista i bio poznat po umanjivanju Holokausta. Iako se Marine Le Pen pokušala distancirati od te prošlosti, ostaje izrazita euroskeptikinja i najavljuje smanjenje francuskih uplata u proračun Europske unije.
Uoči izbora Francuska i Njemačka ubrzale su rad na zajedničkim europskim projektima, iako tvrde da je razlog gospodarska nužnost, a ne strah od mogućih političkih promjena.
No Mélenchon predstavlja prijetnju i sadašnjoj njemačkoj vladi.
"Njegovo predsjedništvo znatno bi otežalo bilateralnu i europsku suradnju na najvišoj razini", upozorio je Anton Hofreiter iz njemačkih Zelenih. Dodao je da bi to moglo dovesti do toga da se važni europski projekti, primjerice u području obrane, razvijaju bez sudjelovanja Francuske.
"Njemački otrov"
Mélenchonov negativan stav prema Bruxellesu i Berlinu proizlazi ponajprije iz ideološkog protivljenja, posebno njemačkom gospodarskom modelu, a ne iz nacionalizma kakav pokreće euroskepticizam Marine Le Pen.
"Njemačka Europi nameće ordoliberalizam", rekao je zastupnik Aurélien Taché iz Mélenchonove stranke Nepokorena Francuska. "Mi nismo protiv Europe, nego protiv ordoliberalizma."
U toj stranci smatraju da francusko-njemački motor zapravo ne postoji te da Njemačka pokušava nametnuti vlastiti program cijeloj Europskoj uniji.
Umjesto toga, Mélenchon želi jačati odnose s Kinom, frankofonskim afričkim državama i zemljama Južne Amerike. Sjedinjene Države smatra imperijalističkom prijetnjom, dok Njemačka, unatoč napetim odnosima s predsjednikom Donaldom Trumpom, transatlantsko partnerstvo i dalje smatra temeljem svoje vanjske politike.
Također se protivi njemačkom naoružavanju i prisutnosti američkog nuklearnog oružja na njemačkom teritoriju, tvrdeći da ono predstavlja ozbiljan sigurnosni problem za susjedne države.
Njegova knjiga iz 2015. pod naslovom "Bismarckova haringa", s podnaslovom "Njemački otrov", nastala je kao odgovor na tadašnje divljenje mnogih francuskih političara njemačkom gospodarskom modelu.
Mélenchon je tvrdio da visoka stopa siromaštva i nizak natalitet pokazuju neuspjeh tog modela.
"Cilj mi je razbiti iluziju kojom su mnogi komentatori opčinjeni Njemačkom", piše u najavi knjige. "Pred našim očima rođeno je čudovište – dijete dereguliranih financija i zemlje koja im se potpuno podredila."
Dijelovi francuskih medija, uključujući i lijevo orijentirani Libération, knjigu su ocijenili pretjerano germanofobnom. U njoj Mélenchon tvrdi da je "politički sukob s njemačkim vladama jedan od uvjeta oslobođenja naroda".
NATO, EU i Španjolska
Mélenchon je početkom mjeseca objavio analizu vanjske politike u kojoj među glavnim ciljevima navodi izlazak Francuske iz NATO-a zbog, kako tvrdi, "otvoreno neprijateljskog" stava Washingtona prema Savezu. Za razliku od njega, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen predlaže samo izlazak iz integriranog vojnog zapovjedništva NATO-a.
Dokument istodobno potvrđuje da bi Francuska poštovala članak 42. Ugovora o Europskoj uniji, koji jamči uzajamnu pomoć državama članicama u slučaju napada, te čak predlaže njegovo proširenje na teritorije povezane s državama članicama, poput Grenlanda.
Ipak, Mélenchon i njegovi suradnici poručuju da Francuska ne smije biti "okovana geografskim blokom" kakav, po njihovu mišljenju, predstavlja Europska unija obilježena "ekstremnim atlantizmom".
Mnogo je zainteresiraniji za jačanje odnosa sa Španjolskom i premijerom Pedrom Sánchezom, kojeg smatra prikladnijim saveznikom zbog njegova sukobljavanja s Donaldom Trumpom i izraelskom politikom.
Istodobno Berlin traži nove partnere, posebno u Rimu, jer su se nesuglasice s Parizom posljednjih godina nagomilale.
Sporovi oko trgovinskog sporazuma Mercosur, koji Njemačka podupire, a Francuska odbacuje, kao i odustajanje od zajedničkog razvoja borbenog zrakoplova nove generacije, dodatno su narušili odnose dviju zemalja.
"Najvažnije odluke posljednjih šest godina, od Mercosura do trgovinskih sporazuma s Donaldom Trumpom, dosljedno su išle u korist Nijemaca, a ne Francuza", rekao je Taché.
Unatoč tome, centristički zastupnik Frédéric Petit smatra da je francusko-njemačko partnerstvo dovoljno čvrsto da preživi ono što naziva "izbornom nezgodom".
"Francusko-njemački odnos, koji ima potporu većine u obje zemlje, ne bi bio doveden u pitanje", rekao je. "Postoje zajedničke institucije, organizacije i politike koje nijedan budući predsjednik ne može preko noći poništiti."
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare