U pećini u susjedstvu otkriveno 37 životinjskih vrsta koje nisu pronađene nigdje drugdje na svijetu

Vjetrenica kod Ravnog u Popovu poljuprva je pećina na svijetu prema broju podzemnih životinjskih vrsta. U njoj obitava gotovo 230 vrsta, a njih 37 znanost je prvi put opisala upravo iz te pećine jer nigdje drugdje nisu pronađene.

Pećina se nalazi tristo metara od sela Zavala, u općini Ravno, na zapadnom rubu Popova polja. Do nje je bliže doći iz Dubrovnika nego iz Mostara.

Ono po čemu je Vjetrenica poznata u svijetu nije njezina veličina, već bogatstvo života skrivenog pod zemljom.

Rekord koji malo tko zna

U Vjetrenici je evidentirano gotovo 230 životinjskih vrsta. Više od 90 njih pripada skupini troglobionata – životinja koje su se toliko prilagodile životu u podzemlju da izvan njega ne mogu preživjeti.

Najvažniji podatak ipak je broj vrsta koje su znanstvenici prvi put opisali upravo u toj pećini. Riječ je o čak 37 vrsta koje nisu pronađene nigdje drugdje.

Po raznolikosti podzemnog života Vjetrenica zauzima prvo mjesto u svijetu, ispred svih poznatih pećina.

Živi fosili u tami

Među stanovnicima Vjetrenice nalazi se i čovječja ribica, blijedi vodozemac bez očiju koji može mjesecima preživjeti bez hrane. Energiju čuva tako što gotovo nepomično čeka plijen.

U toj pećini živi i jedini poznati podzemni cjevasti crv na svijetu. Dio vrsta koje obitavaju u Vjetrenici smatra se reliktima – ostacima davnih razdoblja čiji su najbliži srodnici izumrli prije mnogo milijuna godina. Zbog toga ih se može nazvati živim fosilima.

Za znanstvenike to znači da je pećina svojevrsno utočište u kojem su sačuvane vrste koje su izvan nje nestale.

U Vjetrenici je zabilježeno gotovo 230 vrsta, više od 90 njih živi isključivo pod zemljom, a 37 ih je prvi put opisano upravo ondje. Kanali pećine protežu se oko sedam kilometara, a temperatura tijekom cijele godine iznosi oko 11 stupnjeva.

Vjetar koji zapravo nije vjetar

Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na ulazu u pećinu, koje posjetitelji osjećaju čak i tijekom ljeta.

Ipak, nije riječ o vjetru, već o fizikalnom procesu. Temperatura u unutrašnjosti pećine stalna je i iznosi oko 11 stupnjeva, dok se vanjska temperatura mijenja, pa zrak struji pokušavajući izjednačiti razliku.

Kanali Vjetrenice dugi su oko sedam kilometara, a u njima se nalazi više od stotinu malih jezera.

Pećina je zaštićeni spomenik prirode još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Zabilježena prije gotovo dvije tisuće godina

Vjetrenica ima pisanu povijest dvostruko dužu nego što bi se moglo očekivati. Prvi put se spominje 77. godine nove ere kod Plinija Starijeg, koji je opisuje kao poznatu bezimenu pećinu iz koje snažno izlazi podzemni zrak.

U njezinoj unutrašnjosti pronađeni su crteži stari oko deset tisuća godina, kosti špiljskog medvjeda, ali i kostur leoparda, koji se navodi kao jedini takav nalaz u Europi.

Kod ulaza se nalaze i dva stećka s prikazima lova na jelene i viteškog turnira, dok se u jednoj dvorani nalazi kameni stol s osam kamenih stolica. Još uvijek nije poznato tko ga je izradio ni kada.

Sve to nalazi se na jednom mjestu, u zemlji koja se rijetko pojavljuje na svjetskim listama, a u ovom slučaju zauzima prvo mjesto.