Na središnjoj tržnici estonske prijestolnice Tallinna, kupci se trzaju dok gledaju dnevne cijene ljetnog voća i povrća poredanog u kutijama ispred njih. Na štandu koji je prodavao pakiranu i konzerviranu hranu, jedna je žena bacila pogled na svježe ispisane cjenike, okrenula se i otišla dok je prodavač samo slegnuo ramenima.

“Ljudi stvarno nisu sretni s time koliko stvari sada koštaju”, kaže Anna Cordey, 19-godišnja studentica koja poslužuje na jednom od štandova s voćem. “Krive mene jer ja stojim pred njima, no mislim da znaju kako ja ne mogu puno učiniti u vezi s tim”, dodaje, prenosi portal Politico.

Usred inflacijske ‘oluje‘ izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i dugotrajnim učincima pandemije, Estonija bilježi najbrži porast inflacije u eurozoni. Nedavni podaci pokazuju skok cijena na godišnjoj razini od 22,7 posto.

To uvelike nadmašuje prosjek europskog bloka – cijene u 19 zemalja koje kao valutu koriste euro porasle su 8,9 posto do kraja srpnja. Cordey kaže da maline na njezinom štandu, koje su prije godinu dana koštale oko 7 eura po kilogramu, sada koštaju 10,90 eura.

Na glavnoj cesti koja vodi od tržnice, oznake na benzinskoj postaji pokazuju da bezolovno gorivo košta 2 eura po litri, što je blizu nedavnih rekordnih razina.

Manvel Musaelyan, trgovac automobilima, stigao je u snažnom crnom BMW-u i rekao da su cijene nečuvene. “To je čisto sranje”, rekao je Musaelyan. “Nešto se mora učiniti, vlada mora smanjiti poreze ili tako nešto. Ovo ne može dalje tako”.

Trend inflacije znatno više od prosjeka, u Estoniji se može pripisati nizu čimbenika, uključujući skok cijena električne energije izazvan nestašicom i iznimno snažan oporavak estonskog gospodarstva nakon pandemije covida-19, koji je doveo do manjka radne snage i povećanja plaća.

Glavobolje za vladajuće

Prema estonskoj središnjoj banci, gospodarska proizvodnja zemlje bila je na kraju prošle godine oko 7 posto iznad razine prije pandemije. Njemačka, najveća europska gospodarska sila, naprotiv, nije se uspjela vratiti na snagu prije pandemije u istom razdoblju.

Na estonsku vladu, koja se suočava s izborima za šest mjeseci, pritisak raste. Premijerka Kaja Kallas ustrajala je na prilično strogoj fiskalnoj liniji od dolaska na vlast početkom prošle godine te je jasno dala do znanja da namjerava nastaviti ograničavati potrošnju, prenosi Jutarnji.hr.

Ona je svjesna da bi dijeljenje državnog novca građanima u nevolji moglo dovesti do veće potražnje u gospodarstvu, što bi izazvalo novi val inflacije. Istovremeno, takve bi isplate povećale državni deficit.

Također je ukazala da smanjenje carina na gorivo ne bi nužno išlo na ruku vozačima jer u zemljama poput Njemačke, gdje je takva politika isprobana, trgovci na malo nisu pridonijeli uštedama.

Nakon summita čelnika Europske unije krajem lipnja, Kallas je pozvala vlade EU-a da surađuju sa središnjim bankama kako bi se uhvatili u koštac s globalnim silnicama – invazijom na Ukrajinu i naslijeđem pandemije – koje stoje iza visoke inflacije i loših izgleda za gospodarski rast.

“Nalazimo se u teškoj situaciji, koja zahtijeva oprezne korake”, rekla je Kallas.

Članstvo Estonije u eurozoni znači da zemlja ne može samostalno mijenjati kamatne stope kako bi odgovarale vlastitim ekonomskim potrebama, kao što je povećanje troškova zaduživanja sada, kako bi se prigušila gospodarska aktivnost, a time i cijene.

Smanjenje kupovne moći

Umjesto toga, Europska središnja banka (ECB) sa sjedištem u Njemačkoj donosi odluke za sve zemlje eura, nakon rasprava između guvernera 19 zemalja članica. To znači da kamatne stope možda neće porasti onoliko koliko bi Estonija željela jer će se zaduženije članice eurozone s nižom inflacijom – poput Italije – vjerojatno tome opirati.

U srpnju je ECB podignula kamatne stope za pola postotnog boda, navodeći kao razlog potrebu da se priguše očekivanja građana u vezi s budućom inflacijom koja je porasla znatno iznad cilja banke od 2 posto. Središnja banka signalizirala je da u rujnu slijedi još jedno povećanje kamatne stope, a tržišta se trenutačno klade na još pola postotnog boda.

No, unatoč tome, ekonomisti procjenjuju da će inflacija u Estoniji vjerojatno ostati visoka još mjesecima, nadmašujući sav rast plaća i ostavljajući građane s manje raspoloživog dohotka.

Posljednje službene prognoze Banke Estonije u lipnju pokazale su kako očekuje da će inflacija u prosjeku iznositi 15,4 posto u 2022. godini i 4,3 posto u 2023. No, od tada, jača inflacija od očekivane učinila je dodatna povećanja izglednijima.

“Ovakvo smanjenje kupovne moći kućanstava mnoge zabrinjava”, izjavio je Rasmus Kattai, voditelj odjela za ekonomsku politiku i prognoze u središnjoj banci Estonije.

Glasnogovornica estonskog ministra financija kaže da vlada planira neke mjere za ublažavanje pritiska rastućih cijena na kućanstva. Primjerice, zarada do 654 eura mjesečno bit će izuzeta od poreza na dohodak, u usporedbi s dosadašnjih 500 eura. Trošarine na struju i gorivo bit će zamrznute do travnja 2024. godine.

Odgovor građana i tvrtki

Estonski potrošači i tvrtke razvili su individualne odgovore na višu inflaciju. Za neke tvrtke odgovor je bio podizanje vlastitih cijena.

U hotelu Iglupark u bivšoj luci za hidroavione u Tallinnu, gosti se opuštaju ispred drvenih iglua na podestima za sunčanje s pogledom na Baltičko more. Pomoćnik upravitelja Taavi Nõmmistu objašnjava da su protekli mjeseci bili prilično teški jer se svaki podest grije električnom energijom, što tvrtku izlaže skokovima cijena električne energije.

Nõmmistu kaže da su hotelske cijene porasle otprilike u skladu s inflacijom, napomenuvši da će se uprava sastati kasnije toga dana kako bi raspravljali o cijenama za iduće ljeto. Ističe da će vjerojatno biti ponovno podignute.

“Kada smo otvorili u listopadu prošle godine, morali smo držati niže cijene dok nije došlo do potražnje”, rekao je Nõmmistu. “No, s troškovima koji rastu, podigli smo i cijene kako bismo zadržali korak”.

Drugi odgovor na povećanje inflacije, ovaj put od strane radnika, bio je zahtjev za višim plaćama. U nedavnom izvješću u estonskom poslovnom dnevniku Aripaev citiran je lokalni šef švedskog telekomunikacijskog diva Ericsson, koji je istaknuo da zaposlenici izvršavaju pritisak da se povise plaće.

Službene statistike pokazuju da su plaće u Estoniji porasle za 8,1 posto u prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na rast od 4,9 posto u istom razdoblju 2021. godine, što je još uvijek daleko ispod razine inflacije. Središnja banka očekuje da će rast plaća premašiti 10 posto ove godine te da će pritisci ostati jaki i iduće godine.

Američki ‘poučak‘

Ukoliko bi tvrtke u širim razmjerima nastavile dizati cijene, a još više radnika nastavilo sa zahtjevima za većim plaćama, to bi moglo izazvati dugoročnu glavobolju za čelnike središnje banke i kreatore fiskalne politike.

Primjeri iz povijesti, poput onog SAD-a 70-ih godina prošlog stoljeća, ukazuju ma to da se takve inflatorne spirale mogu ukorijeniti i samopoticati jer poduzeća i radnici nastoje preduhitriti buduće više cijene s kojima očekuju da će se suočiti. Bivši predsjednik američke središnje banke Paul Volcker uspio je ukrotiti inflaciju tek početkom 80-ih godina, nametanjem kamatnih stopa sve do 20 posto.

No, nisu svi trenutačni odgovori na visoku inflaciju u Estoniji sami po sebi inflacijski. Prodavačica voća Anna Cordey s početka priče kaže da planira raditi dulje kako bi osigurala da će njezina ušteđevina biti dovoljna za prelazak na fakultet na koji je planirala.

Radnici koji rade više sati trebali bi estonsko gospodarstvo učiniti učinkovitijim bez poticanja inflacije, barem kratkoročno. No, Cordey je već zabrinuta da zbog rastućih računa za struju ove zime možda neće imati dovoljno sredstava da ostvari plan.

“To je velik problem”, kaže ona. “Ne znam hoću li si moći priuštiti da se odselim i živim sam kao što sam planirala”, prenosi Jutarnji.hr.