Analiza Hanan Nanić: Ebola - povratak smrtonosnog virusa

Ebola se ponovno širi dijelovima Afrike i otvara pitanja globalne zdravstvene sigurnosti. Riječ je o teškoj i često smrtonosnoj virusnoj bolesti koja uzrokuje unutarnja i vanjska krvarenja te teško oštećenje organa.

Oglas

Virus je prvi put identificiran 1976. godine u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo, a ime je dobio po rijeci Ebola u blizini mjesta prve poznate epidemije.

Ebola se prenosi izravnim kontaktom s krvlju, tjelesnim tekućinama ili tkivima zaraženih osoba i životinja. Zaraza je moguća i preko kontaminiranih predmeta, no za razliku od gripe ili covida, virus se ne prenosi zrakom.

Prvi simptomi često podsjećaju na gripu – temperatura, slabost, bolovi u mišićima i glavobolja. U težim slučajevima mogu uslijediti povraćanje, proljev i krvarenja.

Ebola spada među najsmrtonosnije viruse na svijetu. U nekim epidemijama stopa smrtnosti prelazila je i 50 posto, zbog čega stručnjaci naglašavaju važnost ranog otkrivanja slučajeva, izolacije zaraženih i praćenja kontakata.

Posebnu zabrinutost sada izaziva novi soj virusa identificiran u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi, za koji trenutačno ne postoji posebno odobreno cjepivo ni ciljani lijek.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju ebole u ove dvije zemlje međunarodnom javnozdravstvenom prijetnjom te navodi da se postojeća cjepiva pokušavaju prilagoditi novoj varijanti, dok zdravstvene vlasti u više zemalja pojačavaju nadzor i pripravnost.

Demokratska Republika Kongo godinama je jedno od glavnih svjetskih žarišta ebole. Velike epidemije zabilježene su 2017., 2018. i 2019. godine, dok je najveća epidemija ebole pogodila Zapadnu Afriku između 2013. i 2016. godine.

Stručnjaci upozoravaju da međunarodna putovanja povećavaju rizik širenja virusa izvan Afrike, iako je rizik za Europu trenutačno nizak. Dosadašnji slučajevi izvan afričkog kontinenta uglavnom su brzo stavljeni pod nadzor.

Zbog toga su u više zemalja pojačane mjere epidemiološkog nadzora, praćenje kontakata i zdravstvena pripravnost. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva navode da se situacija prati, a osobe koje dolaze iz zahvaćenih područja moraju biti pod zdravstvenim nadzorom do 21 dan.

Za sada nema mjera sustavnog pregleda svih putnika na ulazu u Hrvatsku, ali protokoli za postupanje u slučaju sumnje na zarazu postoje.