Rast cijena, redovi u dućanima i nervoza: Kako žive Venezuelanci nakon američkog bombardiranja

Unatoč tome, mnogi caraqueñosi ipak su se odvažili izaći kako bi kupili hranu i druge potrepštine, iako po znatno višim cijenama. Napeta atmosfera na ulicama Caracasa bila je još jedan znak neizvjesnosti s kojom se suočavaju obični Venezuelanci, dok žive pod prijetnjom daljnje američke intervencije.

Lokalne vlasti pozvale su da se u Venezueli nastavi redovna gospodarska aktivnost. Ipak, neke su trgovine ostale zatvorene, dok su kućanstva počela stvarati zalihe osnovnih namirnica u slučaju nestašica. Na središnjoj tržnici Caracasa, Quinta Crespo, mnogi su trgovci zatvorili svoje radnje iz straha od nemira i pljački.

Ispred trgovina koje su ostale otvorene često su se stvarali redovi od deset i više ljudi, unatoč podnevnoj vrućini. Pripadnici Bolivarijske nacionalne policije patrolirali su ispred kako bi održali red.

Kupci su Al Jazeeri rekli da kupuju trajne namirnice, poput kukuruznog brašna, riže i konzervirane hrane, za slučaj da se sigurnosna situacija u glavnom gradu pogorša.

„Tražim osnovne potrepštine, s obzirom na situaciju kroz koju zemlja prolazi“, rekao je Carlos Godoy (45), koji živi u zapadnoj četvrti Caricuao u Caracasu. „Čekamo da vidimo što će se dogoditi. Svi smo u neizvjesnosti.“

Među najskupljim proizvodima koje je Godoy vidio tijekom kupovine bilo je mlijeko u prahu, koje se, kako kaže, prodaje po cijeni od 16 dolara po kilogramu.

Druga kupkinja, Betzerpa Ramírez, rekla je da se osjeća smireno, unatoč ranomjutarnjem napadu u subotu. Iako nije osjećala potrebu gomilati hranu, primijetila je da su cijene nekih proizvoda porasle.

„Higijenske potrepštine skuplje su, čak i više nego hrana“, rekla je.

Alexandra Arismendi, koja radi u trgovini mobilnih telefona u trgovačkom centru Sambil, jednom od najprometnijih trgovačkih područja u Caracasu, izrazila je frustraciju zbog nedavnih skokova cijena.

Cijena jaja, rekla je, „pretjerana“ je.

„Cijene su visoke“, rekla je. „Kartonsko pakiranje jaja prodaje se za 10 dolara, što je iznad normale.“

Njezina kolegica u trgovini, 23-godišnja María Gabriela, požalila se na pad prodaje jer kupci ostaju u kućama iz straha od daljnjih nemira. Inače užurbani trgovački centar bio je gotovo prazan, bez uobičajenih gužvi. I sama Gabriela bila je neodlučna hoće li doći na posao. Putovala je taksijem kako bi izbjegla javni prijevoz.

„Mislili smo da će ljudi tražiti punjače ili prijenosne baterije [zbog mogućih nestanaka struje], ali traže druge stvari“, rekla je Gabriela.

„Nije bilo uobičajene aktivnosti. Ovo je bio jedan od najčudnijih dana u posljednjih nekoliko mjeseci.“

Venezuelanci su se tijekom posljednjeg desetljeća navikli na nagle skokove cijena i nestašice. Stručnjaci za destabilizaciju venezuelanskog gospodarstva često krive korupciju, loše upravljanje vlasti i američke sankcije.

Tijekom predsjedništva Nicolasa Madura cijene nafte su se srušile, što je venezuelansko gospodarstvo, snažno ovisno o nafti, gurnulo u slobodni pad. Do 2018. inflacija je prema podacima središnje banke dosegla više od 130.000 posto. Pandemija COVID-19 dodatno je pogodila gospodarstvo, uzrokujući nestašice hrane i medicinskih potrepština.

Madurova vlada nije objavila podatke o inflaciji otkako je proglasio pobjedu na osporavanim predsjedničkim izborima 2024. godine. Još uvijek nije jasno u kojoj će se mjeri normalan život vratiti u Venezuelu nakon američkog napada u subotu.

Rano toga jutra administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ispalila je projektile na vojne ciljeve u saveznim državama Caracas, Aragua, Miranda i La Guaira. Prema navodima anonimnog venezuelanskog dužnosnika koje je prenio The New York Times, u napadu je poginulo najmanje 80 ljudi.

Američka vojna operacija završila je u roku od nekoliko sati. No Trump je upozorio da bi mogao odobriti „drugi val“ napada ako se njegovi zahtjevi prema Venezueli ne ispune.

Venezuelanska vlada također je proglasila izvanredno stanje kako bi se „odmah započela nacionalna potraga i uhićenje svih uključenih u promicanje ili podršku oružanom napadu Sjedinjenih Američkih Država“. Ustraje na tome da Maduro ostaje predsjednik Venezuele, unatoč tome što je odveden u SAD.

Za Arismendi, napetost u Venezueli još nije dosegla razinu viđenu nakon izbora 2024., kada su tisuće prosvjednika izašle na ulice.

„Osjećam da je oko izbora bilo više napetosti“, rekla je Arismendi. „Hvala Bogu da sada nismo na toj razini, ali osjećam da nismo ni tako daleko od toga.“