Ruski napredak u Ukrajini jedan je od najsporijih u posljednjih sto godina

Snage Vladimira Putina od početka 2024. godine napreduju između 15 i 70 metara dnevno, što je sporije čak i od brojnih kampanja iz Prvog svjetskog rata, navodi se u izvješću Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Zapadne obavještajne službe procjenjuju da je Rusija od početka rata, prije gotovo četiri godine, pretrpjela više od 1,2 milijuna žrtava.

Ovi podaci objavljeni su u trenutku kada Moskva pokušava tijekom mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom SAD-a steći prednost, tvrdeći da je pad Ukrajine neizbježan. Vladimir Putin nastoji uvjeriti administraciju Donalda Trumpa da prisili Kijev da prepusti ostatak Donbasa koji se još nalazi pod ukrajinskom kontrolom, prenos Nova.rs.

Ipak, izvješće pokazuje da je spor tempo ruskog napredovanja najuočljiviji u istočnoj Ukrajini.

Najsporije ofenzive u suvremenoj povijesti

Ofenziva na Časiv Jar, započeta u veljači 2024., dovela je do prosječnog napredovanja od svega 15 metara dnevno – sporije nego što se kreće puž. Nakon dvije godine borbi, ruske snage napredovale su svega deset kilometara i još uvijek nisu zauzele grad Donjeck.

U Kupjansku, u Harkivskoj oblasti, oko 150 kilometara dalje, ruske snage od početka ofenzive u studenome 2024. napreduju oko 23 metra dnevno. Moskva je tvrdila da je grad zauzet u prosincu, no to je brzo demantirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, snimivši se tijekom posjeta ukrajinskim vojnicima unutar grada.

Najilustrativnija bitka, međutim, vodi se oko Pokrovska, ključnog logističkog čvorišta koje se naziva „vratima Donjecka“. Grad je poprište žestokih borbi još od ljeta 2024., ali je Ukrajina uspjela zadržati mali dio teritorija unutar grada.

To znači da Rusija napreduje sporije nego u nekim bitkama Prvog svjetskog rata, uključujući i Bitku na Sommi, gdje su francuske snage osvajale oko 80 metara dnevno.

Minimalni teritorijalni dobici uz ogromne gubitke

Ukupno gledano, procjenjuje se da su ruske snage tijekom 2024. godine zauzele svega 0,6 posto teritorija Ukrajine, dok je u 2025. taj postotak iznosio 0,8 posto.

Rusija trenutačno kontrolira oko 120.000 četvornih kilometara, odnosno približno 20 posto teritorija Ukrajine, uključujući Krim i dijelove Donjecke i Luganske oblasti zauzete prije 2022. godine. CSIS procjenjuje da je tijekom aktualnog sukoba, koji traje gotovo četiri godine, osvojeno oko 75.000 četvornih kilometara.

„Unatoč tvrdnjama o zamahu na bojištu u Ukrajini, podaci pokazuju da Rusija plaća iznimno visoku cijenu za minimalne dobitke i da sve više djeluje kao sila u opadanju“, navodi se u godišnjoj procjeni CSIS-a.

„Ovi rezultati daleko su ispod cilja Moskve da vojno osvoji Ukrajinu“, dodaje se u izvješću.

Pritisak na Kijev tijekom mirovnih pregovora

Godišnje izvješće objavljeno je nakon nove runde mirovnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država, održane prošlog tjedna u Abu Dhabiju.

Američki dužnosnici ocijenili su razgovore kao „produktivne“, ali su potom nagovijestili da bi Ukrajina mogla biti prisiljena ustupiti dio teritorija Rusiji ako želi američka sigurnosna jamstva. Izvori su za Financial Times rekli da su ta jamstva uvjetovana postizanjem dogovora s Moskvom, koja zahtijeva značajne teritorijalne ustupke.

Ukrajina, međutim, inzistira na tome da se Sjedinjene Države prvo moraju jasno obvezati na pružanje sigurnosnih jamstava prije nego što Kijev uopće razmotri odricanje od bilo kojeg dijela svojeg teritorija. Washington vjeruje da bi se Ukrajina morala odreći preostalog dijela Donbasa kako bi se rat okončao.