Prijedlog ovogodišnjeg proračuna, koji je Vlada u četvrtak uputila u Hrvatski sabor, uravnotežen je, optimiziran i vrlo kvalitetan te bi mogao povoljno utjecati na hrvatski kreditni rejting, ocijenio je premijer Tihomir Orešković.

NAJVEĆI GUBITNICI

Prema korisnicima, najveći bi ‘gubitnici’ proračuna bili resori financija, obrane, znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava, dok bi najveći ‘dobitnici’ bila ministarstva zdravlja, unutarnjih poslova, poduzetništva i obrta, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, pomorstva, prometa i infrastrukture, itd.

Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija planiran je iznos od 37,5 milijardi kuna, što je 6,9 milijardi kuna ili 15,6 posto manje nego je bilo planirano prošle godine.

Ministarstvu obrane, kojem je planiran iznos od 4,02 milijarde kuna, proračun se u odnosu na prošlogodišnji plan smanjuje za 372 milijuna kuna odnosno 8,5 posto.

Za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proračunom je predviđen iznos od 41,8 milijardi kuna, što je 102 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na prošlogodišnji plan.

Za 0,5 posto planirano je smanjenje proračuna Ministarstva socijalne politike i mladih, koje treba dobiti 4,7 milijardi kuna ili 25,7 milijuna kuna manje nego je bilo planirano 2015. godine.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove je godine u proračunu planirano s iznosom od 13,8 milijardi kuna, što je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za prošlu godinu, dok će Ministarstvo pravosuđa raspolagati s ukupno 2,3 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji plan smanjenje za 135,3 milijuna kuna ili za 5,6 posto.

S iznosom od 938,3 milijuna kuna predviđenih za Ministarstvo branitelja, proračun tog resora se smanjuje za 34 milijuna ili 3,5 posto.

Za više od deset posto ove se godine smanjuju proračunske projekcije za resore vanjskih i europskih poslova i turizma. Tako je na stavkama Ministarstva vanjskih i europskih poslova planiran ukupni iznos od 602,8 milijuna kuna, što je 89,9 milijuna kuna ili 13 posto manje nego je planirano 2015. godine, a Ministarstvu turizma proračun bio bio smanjen za 15,4 posto, na 171,6 milijuna kuna (31,1 milijun kuna manje nego prošle godine).

NAJVEĆI DOBITNICI

Među resorima koji je ove godine predviđeno više novca nego lani najveće se povećanje u apsolutnom iznosu očekuje kod Ministarstva zdravlja. Ovogodišnji proračun za to ministarstvo predviđa iznos od 9,05 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna ili 17 posto više nego je bilo predviđeno za prošlu godinu.

Proračun Ministarstva unutarnjih poslova iznosit će 5,08 milijardi kuna, što je 307,6 milijuna kuna ili 6,5 posto više nego je bilo planirano prošle godine.

Povećanje za više od 300 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnji plan mogu očekivati i Ministarstvo poduzetništva i obrta, kod kojeg je planiran ukupni iznos od 1,2 milijarde kuna, što je 378 milijuna kuna ili čak 44,2 posto više nego je bilo planirano 2015. godine, Ministarstvo gospodarstva s predviđenih 1,8 milijardi kuna dobilo bi 359,8 milijuna kuna ili 24,2 posto više.

Visok postotni rast, za 32,5 posto ili za 312,2 milijuna kuna, predviđen je i kod Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kojemu je proračunom predviđeno ukupno 1,3 milijarde kuna.

Za resor poljoprivrede proračun je namijenio 6,8 milijardi kuna, što je povećanje za 3,7 posto ili 245,3 milijuna kuna više nego 2015. godine, dok s rastom proračuna za 4,8 posto može računati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ukupni proračun tog ministarstva planiran je u iznosu od 6,1 milijardu kuna, što je 277,6 milijuna kuna više.

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u ovoj je godini namijenjen iznos od 944,4 milijuna kuna, što je 103,7 milijuna kuna ili 12,3 posto više nego lani, a porast za 20,2 posto, na 916,7 milijuna kuna, može očekivati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. U apsolutnom iznosu proračun tog ministarstva raste za 154,2 milijuna kuna.

Među dobitnicima proračuna je i resor uprave kojemu je s ukupnim iznosom od 373,2 milijuna kuna predviđeno povećanje za 48,9 milijuna kuna ili za 15,1 posto.

S otprilike istim proračunom kao što je bilo planirano i lani je Ministarstvo kulture, za koje je ove godine predviđeno 923,9 milijuna kuna ili 418 tisuća kuna manje nego lani.

Predsjednici manje, Vladi više

Otprilike na prošlogodišnjoj razini, odnosno s blagim padom, za 0,2 posto ili za 250 tisuća kuna, planiran je proračun Hrvatskog sabora, koji ukupno za ovu godinu iznosi 131,5 milijuna kuna.

Proračun Ureda predsjednice Republike Hrvatske planiran je sa smanjenjem za 6,1 posto i ukupno iznosi 38,6 milijuna kuna. Proračun Vlade, pak, uvećan je za 4,2 posto, na 291,3 milijuna kuna.