Da na omotima udžbenika ne piše za koji su predmet, neupućeni promatrač često bi mogao povjerovati da se radi o udžbeniku vjeronauka, kažu autori Protagorine studije nakon analize dijela svjetovnih udžbenika.
Djeco, molitve i sveci ispunjavaju želje. Duh sveti postoji, a poezija, duhovnost, dobrota i moralnost izviru iz katoličke vjere. Zato, za zadaću napišite vlastitu molitvu, a potom odaberite nekog katoličkog sveca, i za sljedeći put prezentirajte njegovo djelo. To su primjeri iz svjetovnih udžbenika koje je Protagora, udruga za prava ireligioznih i promicanje ireligioznog svjetonazora, zabilježila u svojoj nedavnoj analizidijela svjetovnih udžbenika za osnovne škole, piše Novi list.
VEZANE VIJESTI
Riječju, analiza pokazuje kako su svjetovni udžbenici – priručnike vjeronauka Protagora nije obrađivala – natopljeni antiznanstvenošću, nekritičnošću, apolitičnošću, sklonošću nejednakosti i diskriminaciji te stavovima koji poistovjećuju crkvu i državu. Udruga zato preporuča osnaživanje načela znanstvenosti, humanizma, kritičnosti, osobne odgovornosti, jednakosti i tolerancije u pisanju udžbenika. U hrvatske bi škole, kažu, trebalo uvesti građanski odgoj, a predmetom religijske kulture, koji bi kritički, informativno i povijesno obrađivao svjetske religije, nadomjestiti vjeronauk, koji se treba održavati u crkvi, a ne u školi.
Analiza je plod rada 23 volontera, jer udruga Protagora teško dolazi do novca, a od države nikada nije dobila ni kune. Istraživanje je provedeno krajem prošle i početkom ove godine, na 162 udžbenika, čitanki i radnih bilježnica iz biologije, engleskoga, hrvatskog, povijesti, prirode, prirode i društva, te glazbene kulture, koje su analitičari udruge bili prisiljeni nabavljati na najrazličitije improvizirane načine. Analizirani su udžbenici izdavača Školska knjiga, Profil i Alfa. Projekt je proveden s namjerom da se utvrdi zastupljenost religijskih sadržaja u osnovnoškolskim udžbenicima, procijeni potencijalni utjecaj tih sadržaja na djecu od sedam do četrnaest godina i njihov dugoročni osobni i socijalni razvoj, te ocijeni sukladnost religijskih sadržaja u udžbenicima s proklamiranim nacionalnim i međunarodnim ciljevima obrazovnog procesa, kao i ustavnim vrednotama hrvatskog društva.
Više od 60 posto udžbenika koji su analizirani, “obogaćeno” je religioznim sadržajima, međutim, institucije nisu nimalo zainteresirane za analizu. Edukacijski je proces, zaključili su autori studije, toliko opterećen neznanstvenošću “da se gotovo nameće misao kako je trenutno stanje samo međukorak do spajanja nastave vjeronauka, hrvatskog jezika, povijesti, prirode i društva u jedan zajednički predmet“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
