Vlada će sa sjednice u Hrvatski sabor poslati prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, koji predviđa proračunske prihode na razini 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.
Sjednicu Vlade možete pratiti uživo na OVOM linku.
Što je kazao Andrej Plenković na početku sjednice o spomeniku HOS-a u Jasenovcu, možete čitati OVDJE.
Njegov komentar na intervju u kojemu je Vlaho Orepić, ministar policije, kritizirao Ustavni sud, čitajteOVDJE.
U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada usvojila prošlog tjedna, nacrt prijedloga proračuna predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.
Postupno jačanje gospodarskih aktivnosti, povećano povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i porezna reforma, kazao je na početku premijer Andrej Plenković, omogućuju povećanje očekivanih prihoda u proračunu, dok stabilnost Vlade omogućuje provođenje takvog proračuna.
VEZANE VIJESTI
“Kroz dijalog sa sindikatima tražimo odgovarajuće rješenje za poboljšanje materijalnog stanja javnih službenika”, kazao je također, navodeći i da se ojačava domovinska sigurnost. Rashodi i prihodi će rezultirati manjkom od 1,6 posto BDP-a, a država će vraćati svoje dugove i smanjivati udio duga u BDP-u. Plenković je kazao i da od ministara očekuje sudjelovanje u radu saborskih odbora i predstavljanju proračunu u Saboru, kako bi bio donesen do 15. prosinca.
Riječ je uzeo ministar financija Zdravko Marić, koji navodi da se makroekonomski okvir nije značajnije mijenjao u odnosu na donošenje nacrta prije dva tjedna, pa i dalje očekuju isti rast BDP-a.
Da bismo otklonili kritike, kazao je Marić, kod povećanja prihhoda radi se o porastu namjenskih prihoda i pomoći (iz fondova), a oni su i određeni poreznom reformom i poboljšanjem makroekonomskih uvjeta – rastom osobne potrošnje, usprkos inflaciji i slično. Prihodi od trošarina trebali bi rasti oko tri posto. Porez na dohodak se planira kao prihod državnog proračuna, iako je prihod lokalnih uprava i samouprava, a transfer prema njima će se urediti novim zakonom.
Prihodi od privatizacije
Porez na dobit je planiran manji za 2,8 posto, doprinosi za mirovinsko i zapošljavanje su planirani veći za 3,7 posto, odnosno više od 23 milijarde kuna. Pomoći iz EU fondova trebale bi biti veće za 31 posto. Prihodi od imovine, HZZO-a i kazni, planirani su na oko 14 milijardi kuna. Prodajom nefinancijske imovine planira se namaknuti 560 milijuna kuna.
Naveo je da će Vlada nastojati financirati se po najpovoljnijim uvjetima. Subvencije financirane iz općih izvora smanjuje se, primjerice za sanaciju brodogradnje, a ukupno se povećavaju kada je riječ o poljoprivredi, gdje bi veliku ulogu trebali igrati EU fondovi.
Za 15,8 posto se povećava plan pomoći, jedinicama lokalnim samouprave bit će uplaćeno 695 milijuna kuna, kako zbog kompenzacije poreza na dohodak tako i na račun drugih stavki. Povećana su i sredstva participacije u proračunu EU.
Uračunata je indeksacija mirovina, koje bi trebale porasti, što će koštati oko 600 milijuna kuna. Tu se predviđaju i rashodi za branitelje i njihova prava, koja traže povećanje od ukupno 151 milijuna kuna.
Uz deficit od 5,6 milijardi kuna, imamo preko 27 milijardi kuna različitih dospijeća domaćih i inozemnih obveznica i kredita, kazao je Marić. Proteklih tjedana ostvarujemo povijesno najniže razine kamata na izdavanje trezorskih zapisa, koji su na razini nule. Očekuje se 11,4 milijardi kuna stranih obveznica, 14 milijardi kuna
Oko milijardu i 400 milijardi kuna očekuje se da će država uprihodovati u iduće tri godine od privatizacije i uporabe nefinancijske imovine, kazao je Marić.
Povećana je minimalna plaća
Vlada je uredbom uredila visinu minimalne plaće temeljem dogovora s poslodavcima i sindikalcima, nakon što su gospodarske aktivnosti poboljšane.
Minimalna plaća se povisuje na 3.276 kuna, što predstavlja povećanje od 156 kuna i to je najveće povećanje minimalne plaće do sada, kao što je i najveći i udio minimalne plaće u prosječnoj i iznosi 42,9 posto, kazala je i državna tajnica ministarstva rada, a isto je naglasio i Andrej Plenković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
