Pusić: Ne treba nam nikakvo povjerenstvo, već šarafciger

Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravljao je u utorak o postupanju prema spomen-ploči na kojoj piše "Za dom spremni" u Jasenovcu, u blizini koncentracijskog logora gdje je pod tim pozdravom istrebljeno oko 80.000 ljudi zbog njihove vjerske ili nacionalne pripadnosti te političkog opredjeljenja.

Sjednica je započela u 11.30 sati i trajala je gotovo tri sata, te se nastavlja sutra, u srijedu, u 10:00 sati.

Podsjetimo, oporba traži da se ona smjesta ukloni iz Jasenovca te da se zatim postavi druga, bez spornog ustaškog podzrava. Vladajući imaju drugačiji stav – ne govore o uklanjanju nego proširenju eventualne zabrane na simbole svih totalitarnih režima, premda je tu stav Mosta još uvijek ponešto nejasan.

“Sve ono što tražimo, već je provedeno 2004. godine, ove izgovore ne moramo slušati”, kazao je Arsen Bauk (SDP), koji je predložio zaključke odbora. Njima bi se putem ministarstava pravosuđa i kulture zabranilo veličanje ustaštva na ovakav način, no HDZ to nije podržao.

Gordan Jandroković je u ime HDZ-a kazao da se to pitanje mora riješiti zakonski i institucionalno, sukladno stavu Vlade.

“S obzirom na težinu problematike i činjenicu da se vode žuične i emotivne rasprave, hrvatsku prošlost povezanu s totalitarizma, bilo bi dobro da to izmaknemo iz rasprava u političkom životu i da se time bave pravnici i sociolozi”, kazao je Jandroković.

Milorad Pupovac (SDSS) kazao je da mi već imamo okvir za postupanje prema postavljanju ove ploče u Jasenovcu, koja je nažalost povezana sa stradanjem pripadnika HOS-a, koje nitko ne bi htio skrnaviti.

“Nastojat ću učiniti sve da bi se to razgraničilo”, kazao je Pupovac, a zatim naveo da su povijesne činjenice da su se u blizini tog mjesta nalazili logori. Ustavnopravne činjenica je, pak, da je Republika Hrvatska sljednica antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, koji je bio u žestokoj opoziciji s NDH, kao i pozdravom “Za dom spremni”.

Kazao je i da Kazneni zakon jasno definira poricanje genocida i poticanje mržnje prema pripadnicima određenih etničkih, vjerskih i drugih skupina.

Odlukom Ustavnog suda iz svibnja 2016. godine odbijena je tužba Josipa Miljka (HČSP) vezana za ustaški pozdrav, “čime je Ustavni sud u ovoj konkretnoj stvari ne samo stvorio pretpostavke za tumačenje Ustava i zakona, već i drugih konkretnih slučajeva, kao ovaj zbog kojeg smo se danas okupili”, kazao je Pupovac.

“S obzirom na to što smo prošli zadnjih godina – stranačkopolitičku (bez)obzirnost – mislim da u ovoj stvari moramo biti obzirni u našem usuglašavanju prema meritumu stvari”, kazao je Pupovac. Većina modernih političkih ideja, uključujući liberalne, utemeljene su u totalitarnim režimima, kaže Pupovac, i to ne samo komunisti i fašisti.

“Današnja praksa pokazuje da liberali to također primjenjuju – od narušavanja privatnosti do kontrole javnosti, što su elementi totalitarnih režima”, kazao je, dodajući da svi totalitarni režimi nisu ujedno bili i zločinački.

Vesna Pusić (HNS) kaže da nisu potrebni stručnjaci za raspravu o ovome.

“Ovo je apsolutno političko pitanje. Taj simbol možda nije imao taj značaj koji je dobio sa svojom upotrebom od strane ustaša, kao ni svastika prije nacista”, kazala je Vesna Pusić. No, ovi su režimi imali za cilj istrebljenje pojedinih etničkih skupina i u tome ne treba pomoć nikakvog stručnjaka, koji bi nam to dodatno objasnio, kazala je Pusić. Ove teme se stalno javljaju, ali nikako da im se stane na kraj, jer nikako da se neposredno nakon njihove pojave njima jasno stane na kraj.

“Što se stradalih pripadnika HOS-a tiče, predlaže se da se o trošku državnog proračuna postavi ploča bez pozdrava”, kazala je Pusić. Ovo je pitanje preuzimanja odgovornosti, umjesto bježanja od odgovornosti osnivanjem povjerenstva.

“Povjerenstva za što?”, pita. “Ne treba nikakvo povjerenstvo, već šarafciger, odvijač”, kazala je za ovaj konkretan slučaj.

‘Svinjarija’

Uslijedio je komentar Peđe Grbina (SDP). On je istakao da je posebno važno što se to nije dogodilo u Puli, nego Jasenovcu, gdje su uklesani deseci tisuća upisanih imena.

“I tamo se netko drznuo napraviti ovo što je napravio. Mene to šokira. A isto tako me šokira stav da se rasprava o ovoj – u nedostatku bolje riječi – svinjariji ne bi trebala održavati, jer time ne pridonosimo ekonomskom napretku Hrvatske”, kazao je Grbin. Podsjetio je na praksu austrijskog pravosuđa koje je na tri godine zatvora osudilo poricatelja holokausta. I nizozemsko pravosuđe je zbog iste stvari osudilo političara.

Pojava fašizma rezultirala je smrću tisuća ljudi, jer “ono što se dogodilo u Vukovaru i Srebrenici bio je fašizam”, kazao je, jer “vi ne morate na glavi nositi kukasti križ, da biste bili fašist”.

‘Ima puno spomenika koji vrijeđaju osjećaje branitelja’

Branko Bačić (HDZ) kaže da u HDZ-u nalažu vladi pravno postupanje, jer “ako smo pravna država, taj postupak mora biti oslonjen na zakon ili zakonski akt”. Što se tiče odluke Ustavnog suda, on tvrdi da njome nije utvrđeno da je taj pozdrav zabranjen te da je sudska praksa zapravo neujednačena. Treba vidjeti doprinosi li isticanje ovakvih pozdrava širenju netrpeljivosti u hrvatskom društvu, naveo je također.

“Udruga koja je postavila ovu ploču registrirana je na takav način. Postoje udruge koje imaju ovaj pozdrav u svom nazivu, grbu, statutu ili katu kojim je definirano postupanje”, kazao je Bačić. Prozvao je bivšeg ministra uprave Bauka, koji je mogao to riješiti tada.

“U Hrvatskoj nije samo ZDS pozdrav koji označava totalitarne režime… Ima puno spomenika koji vrijeđaju osjećaje branitelja i građana, ali nisam primjetio da je SDP išao na uklanjanje tih spomenika, primjerice u Vukovaru”, kazao je Bačić.

Kokarda

Milorad Pupovac (SDSS) javio se za riječ nakon Bačića i ponovio da HDZ-ovac tvrdi da ne postoji zakonski okvir za pravno postupanje po ovom pitanju. Podsjetio ga je da se ni kokarda ne pojavljuje niti u jednom zakonskom aktu u Hrvatskoj, pa je praksa policije itekako jasna.

“Ako dođete u Jadovno i ako se pojavi netko, makar iz druge države, tko to ima na odjeći, prisutna policija će ga ukloniti, privesti i provesti prekršajni postupak. Toga je bilo. Zašto? Pa zato što postoji jasno mišljenje da je to znamenje i taj pokret u svijesti većine ljudi identificiran sa zločinom. Hoćemo li negirati da ustaški pozdrav asocira na istrebljivanje, protjerivanje i ratne zločine? Ne možemo, osim ako nećemo ići niz dlaku revizionistima koji poriču zločine u Jasenovcu i donose ustaški pozdrav onamo”, kazao je Pupovac.

Peđa Grbin kazao je da ni jedna država nema listu svih simbola koji su za sankcioniranje, jer je nemoguće zakonom predvidjeti sve životne situacije.

“Znate li zašto je to tako? Oni koji su koristili kukasti križ, koristit će keltski križ da iskažu svoje uvjerenje. Ako zabranite keltski križ, naći će treći”, kazao je.

“Na nama je da odlučimo treba li konkretan spomenik ostati na konkretnom mjestu”, poručio je.

“Pa postoji li netko tko misli da treba veličati ustaštvo u Jasenovcu?”, kazala je Pusić. Za nju je ovo sramotno i ponavlja da za stav prema veličanju režima koji se temeljio na istrebljivanju nije potrebno povjerenstvo.

Jandroković je kazao da nema dileme oko ustaškog režima, ali ima je kada je u pitanju komunističkog režima, koji je imao svoje simbole, a koje neki žele zabraniti.

Što uopće misli Most?

Naime, na pitanje naše novinarke Ane Mlinarić pojedini su Mostovci kazali da još uvijek ne znaju i da će stav finalizirati tijekom jutra. Most se, naime, slaže s premijerom Andrejom Plenkovićem, odnosno misle da sve treba riješiti zakonom, što je dozvoljeno od simbola totalitarnih režima, a što ne.

Primjerice, Nikola Grmoja smatra da je taj pozdrav sam po sebi nedopustiv, ali ne smatra toliko delikatnim kada se on nađe u grbu HOS-a.

Premijer Andrej Plenković je naveo da trebalo analizirati sudsku, upravnu, zakonsku praksu i uzeti najbolje primjere u Europi te donijeti zakon o simbolima totalitarnih režima i dâ se pretpostaviti iz njegovih riječi da ploča neće biti uklonjena dok se ne donese takav zakon.

Oporba se, s druge strane, uopće ne premišlja oko uklanjanja ploče. Pozivaju se na Ustavni sud koji je mišljenja da se korištenje tog pozdrava treba prekršajno kažnjavati. Taj je sud odbio tužbu tadašnjeg predsjednika HČSP-a Josipa Miljka, koji je smatrao da mu je Visoki prekršajni sud u Karlovcu povrijedio ustavom zajamčena prava potvrđujući mu novčanu kaznu u visini od 5.000 kuna zbog slavljenja zapovjednika ustaške Crne legije Jure Francetića i uzvika ‘Za dom spremni’.

U presudi još stoji da je Miljak na taj način “pozivao na neprihvatljive političke poruke na javnom mjestu i to izgovarajući opisane povike kojima je poticao prisutne na ‘odgovor’ u smislu izvikivanja ‘spremni’”. “Nesporna je i činjenica da su prisutni pjevali pjesmu ‘Evo zore evo dana’, kojom se veliča lik i djelo Jure Francetića”, obrazložila je sutkinja Nada Turkalj presudu Miljku.

SDP će tražiti smjenu Dobrovića zbog otpada?

Klubovi zastupnika zatražili stanku zbog gospodarenja otpadom. Ne slažu se oko toga ni oporba, ali ni Most i HDZ – Hrvatska mora do 2020. mora reciklirati barem 20 posto otpada, no to je teško zbog sustava koji se temelji na velikim centrima za gospodarenje otpadom i teško da će Hrvatska to postići u idućih nekoliko godina. Mihael Zmajlović (SDP) najavio je da će oporba zahtjevati smjenu ministra okoliša Slavena Dobrovića, ukoliko se ne pristupi rješavanju ovog problema.

U Saboru se razgovara i oko zamrzavanja plaća dužnosnicima. Plaće dužnosnicima trebale bi rasti tisuću do dvije kuna, a prema prijedlogu Mosta 700 kuna. Oporba je poručila da će prihvatiti prijedlog samo ako se minimalna plaća poveća 286 kuna ove godine i za još 300 kuna u idućoj godini. Zakon o pravima državnih dužnosnicima neće se izglasati prije Nove godine, do zimske stanke može proći eventualno prvo čitanje.

U nastavku sjednice Hrvatskog sabora zastupnici će raspravljati o prijedlogu potvrđivanja okvirnog sporazumu između Saveznog vijeća Švicarske i hrvatske Vlade o provedbi programa suradnje u sklopu kojeg je Švicarska osigurala za Hrvatsku 45 milijuna švicarskih franaka pomoći. Taj prijedlog zakona predstavlja pravnu osnovu za povlačenje i bespovratno korištenje tih financijskih sredstava u Hrvatskoj, a koja će biti usmjerena na promicanje ekonomskog razvoja i poboljšanje uvjeta rada, poboljšanje socijalne sigurnosti, zaštitu okoliša, poboljšanje javne sigurnosti i jačanje civilnog društva. Švicarska Konfederacija uspostavila je financijski mehanizam švicarskog doprinosa kao izraz solidarnosti s Europom u preuzimanju dijela tereta aktivnosti kojima je cilj smanjivanje ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području EU.